OESS u znaku nepovjerenja istoka i zapada

Nepovjerenje između zapadnih i istočnih članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) bacilo je sjenu na godišnji sastanak ministara vanjskih poslova država te organizacije koji se u četvrtak i petak održava u Beču.
OESS je jedini regionalni savez na svijetu koji uključuje države zapada, okupljene oko Sjedinjenih Država, te bivše zemlje Sovjetskog saveza, predvođene Rusijom, pa će godišnji sastanak te skupine u četvrtak i petak na koji stižu ministri vanjskih poslova iz 57 država članica biti još jedna prilika za postizanje napretka u sporovima poput onih oko Ukrajine ili Krima.

“Brojne prijetnje našoj sigurnosti”, uključujući Ukrajinu i terorizam, bit će među važnijim temama susreta šefova diplomacija OESS-a, najavio je Sebastian Kurz, ministar vanjskih poslova i vjerojatno budući premijer Austrije, države koja ove godine predsjeda organizacijom.

Iako je riječ o većinski europskoj organizaciji, članice OESS-a su i Sjedinjene Države, Kanada, Rusija, zemlje srednje Azije i Kavkaza, te Turska.

Ministarski sastanak središnje je izvršno tijelo OESS-a koje je nadređeno svim drugim tijelima i institucijama te organizacije. Održava se jednom godišnje u državi predsjedateljici. Ove se godine poklopilo da je Beč, grad u kojem organizacija ima svoje stalno sjedište, ujedno i glavni grad države predsjedateljice.

Na sjednicama ministara vanjskih poslova sumira se godišnji rad organizacije, svaki ministar predstavlja stavove svoje države o sigurnosnim pitanjima, te se paralelno održavaju posljednji, tjednima pripremani pregovori između delegacija o deklaracijama i odlukama koje će ministri usvojiti u zajedničkom dokumentu, što će odrediti buduće sigurnosne obaveze država OESS-a.

Susretu će prisustvovati i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. Na ministarskom susretu održavaju se i brojni bilateralni sastanci, a ove godine će godine najistaknutiji biti onaj između američkog državnog tajnika Rexa Tillersona i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Kriza u Ukrajini

Tillerson, o čijoj se budućnosti na čelu američke diplomacije posljednjih dana raspravlja u političkom vrhu u Washingtonu, ovog je tjedna u posjetu Europi. U Beč stiže iz Bruxellesa gdje se u utorak i srijedu neformalno sastao s europskim ministrima vanjskih poslova i predstavnicima NATO saveza, a nakon Austrije putuje u Francusku.

Tillerson i Lavrov će se na marginama susreta sastati u četvrtak, prenosi Reuters, a jedno od glavnih tema razgovora bit će stanje u Ukrajini. Sukob u toj državi i ruska aneksija Krima iz 2014. podigle su tenzije između Moskve i zapadnih članica OESS-a.

Rusija je predložila pokretanje mirotvorne misije Ujedinjenih naroda na istoku te države gdje se sukobljavaju proruski separatisti i ukrajinske snage sigurnosti, piše dpa.

Visoki dužnosnik State Departmenta naglasio je kako će Tillerson i Lavrov na susretu razgovarati o toj temi, dodavši kako Washington ima sumnje oko namjera Moskve.

“To mora biti rješenje sa snagama sigurnosti UN-a koje će obuhvatiti cijelo sporno područje, a ne samo ratificirati teritorijalne dobitke Rusa”, otkrio je dužnosnik, govoreći za dpa pod uvjetom anonimnosti.

OESS na istoku Ukrajine ima svoje promatrače koji bilježe velik broj kršenja primirja. Od početka sukoba 2014. u toj je državi poginulo više od 10 tisuća ljudi.

Diplomati okupljeni u Beču otkrili su da potencijalna odluka o stacioniranju UN-ovih plavih kaciga u Ukrajinu mora biti utemeljena na garancijama da će OESS tamo i dalje igrati jednaku ulogu, prenosi njemačka agencija.

Berlin je tijekom svog prošlogodišnjeg predsjedanja organizacijom pokrenuo takozvani “strukturirani dijalog” o sigurnosnim pitanjima među članicama. Taj je novi format omogućio predstavnicima 57 država da se sastaju u regularnim intervalima kako bi razmjenjivali informacije o vojnim razmještajima i raspravljali o potencijalnim sigurnosnim prijetnjama.

Reforma organizacije

Sigurnost nije jedino pitanje koje je unijelo razdor u OESS koji se ne bavi samo vojnim pitanjima, nego i promiče demokratska prava.

Visoki ruski diplomat u nedjelju je izrazio duboku frustraciju tijelima OESS-a koje promatraju izbore, medijske slobode i prava manjina.

Rusija smatra kako je većina aktivnosti takvih tijela implementirana “istočno od Beča”, istaknuo je Andrei Kelin, predstavnik ruskog ministarstva vanjskih poslova koji je odgovoran za pitanja europske suradnje.

Kako bi to ispravila, Rusija će pokušati pokrenuti reformu organizacije, najavio je Kelin, a prenijela ruska novinska agencija Interfax.

Iako je dijalog među državama OESS-a ugušen podjelom na sjevernoameričke i zemlje središnje Europe na jednoj, te Rusije i nekoliko bivših sovjetskih saveznica na drugoj strani, organizacija se trudi postići male korake oko ostalih kriza u europskom okružju.

U sukobu oko moldovske regije Pridnjestrovlja, samoproglašene, no međunarodno nepriznate države, OESS je vodio pregovore koji su nedavno doveli do sporazuma o otvaranju mosta, vraćanju pristupa poljoprivrednim zemljištima i uspostavljanju telekomunikacijskih veza između dviju strana.

Ovi sporazumi nisu samo pokazatelj da OESS može utjecati na pozitivne promjene. Pregovori o Pridnjestrovlju su značajni i zbog toga što su njima posredovale i Ukrajina i Rusija, usprkos svojim drugim sukobima.

“Osim što je donijelo dobrobit lokalnom stanovništvu, postignuti napredak značajan je i za cijelo područje OESS-a”, zaključio je glavni tajnik organizacije, švicarski diplomat Thomas Greminger.

OESS se financira doprinosima 57 država članica, a godišnji proračun mu je oko 140 milijuna eura, stoji na službenim stranicama. U tajništvu organizacije zaposleno je oko 400 ljudi, 200 u njenim institucijama, te oko 2,1 tisuće na terenskim operacijama.

Iduće godine organizacijom će predsjedati Italija.

You may also like

0 comments