Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) podigla je u ponedjeljak procjene rasta globalnog gospodarstva u 2017. godini, ukazujući na inicijative vezane za državnu potrošnju koje bi mogle poduprijeti globalno gospodarstvo i izvući ga iz okova slabog rasta.

U OECD-u sada predviđaju da će svjetsko gospodarstvo iduće godine porasti 3,3 posto, u odnosu na dosada prognoziranih 3,2 posto. Za 2018. godinu prognoziraju rast od 3,6 posto. “Sve upućuje na umjereno snažniji rast globalnog gospodarstva, nakon razočaravajuće slabih rezultata u proteklih pet godina”, poručio je Angel Gurria, čelnik OECD-a, predstavljajući globalne gospodarske izglede.

Na razini OECD-a aktivnosti bi u 2017. trebale porasti dva posto, te blago ubrzati u 2018., na 2,3 posto, pokazuju njihove prognoze. Među vodećim razvijenim gospodarstvima svijeta, u Sjedinjenim Državama očekuje se ubrzanje aktivnosti temeljem pretpostavljenog ublažavanja fiskalne politike. Najveće bi svjetsko gospodarstvo u 2017. godini trebalo porasti za 2,3 posto, a u 2018. godini za tri posto. U 19-članom gospodarstvu eurozone očekuje se rast od 1,6 posto u 2017. godini i od 1,7 posto u 2018. godini. Japansko gospodarstvo trebalo bi porasti za jedan posto u 2017. godini i za 0,8 posto u 2018. godini.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čija je Slovenija članica od 2010. godine, povećala je svoju prognozu rasta njenog BDP-a u ovoj godini s prijašnjih 1,5 na dva posto, dok bi gospodarski rast u idućoj godini trebao biti 2,4 posto, što je također bolje od ranije najave o 2,3 postotnom rastu BDP-a.

Procjena OECD-a nešto je slabija od prognoze Europske komisije s početka ovog mjeseca, prema kojoj će rast slovenskog BDP-a u ovoj godini iznositi 2,2 posto, a sljedeće godine 2,6 posto. OECD najavljuje da će se rast gospodarske aktivnosti u zemlji nastaviti sljedeće dvije godine, uz ubrzavanje domaće potrošnje, zahvaljujući smanjenju nezaposlenosti i rastu plaća, ali da treba nastaviti sa strukturnim reformama i deregulacijom radnog zakonodavstva, zdravstva i mirovinskog sustava, uz smanjenje javnog duga i proračunskog deficita, te jačati sektor malog i srednjeg poduzetništva.

Stopa nezaposlenosti iduće bi godine, prema procjenama, trebala biti smanjena na 8,2 posto. Prostor za fiskalnu potrošnju u Sloveniji, prema ocjeni OECD-a, smanjuje se zbog porasta javnog duga na 85 posto BDP-a i potrebe izdvajanja 3 posto BDP-a za otplatu kamata na kredite. Zato se slovenskoj vladi preporučuje da, uz napore za povećanje proračunskih prihoda, smanji porezna opterećenja poslodavcima na zaposlene i uvede porez na nekretnine te politikom doprinosa i poreza na zaposlene poveća stimulaciju dodatnog osposobljavanja zaposlenih za dodatna znanja i vještine.

Related Posts