U Europskom parlamentu
Europski parlament je u srijedu usvojio poboljšani Instrument za povezivanje Europe vrijedan 30 milijardi eura i osigurao dodatna sredstva za prometne, digitalne i energetske projekte u razdoblju 2021.- 2027., priopćio je Europski parlament
Poboljšani Instrument za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2021. – 2027., koji su Parlament i Vijeće dogovorili u ožujku, financirat će projekte koji imaju dodatnu vrijednost za EU. Tako će se osigurati da ključni transeuropski projekti poput baltičke željeznice, infrastrukture za opskrbu alternativnim gorivima i uvođenja mreže 5G na važnim prometnim rutama budu završeni po planu do 2030.
Zastupnici su se izborili da 60 % sredstava CEF-a bude namijenjeno projektima koji pomažu u postizanju klimatskih ciljeva Unije, dok će 15 % sredstava za energetiku biti uloženo u prekogranične projekte u području obnovljive energije, navodi se u priopćenju.
CEF je strukturiran u tri stupa: otprilike 23 milijarde eura izdvojeno je za projekte u području prometa, pet milijardi eura za projekte u području energetike i dvije milijarde eura za digitalne projekte. Oko 10 milijardi eura namijenjenih prekograničnim prometnim projektima doći će iz Kohezijskog fonda, a pomoći će državama članicama da dovrše prometne koridore koji nedostaju. Za ubrzanje izgradnje nedostajućih prekograničnih željezničkih pruga odvojit će se 1,4 milijarde eura, a Komisija će odabirati projekte na temelju konkurentnosti.
U digitalnom sektoru CEF će podupirati razvoj projekata od zajedničkog interesa kao što su sigurne i zaštićene digitalne mreže vrlo velikog kapaciteta i 5G sustavi te digitalizaciju prometnih i energetskih mreža.
Namjerava se postići i veća interoperabilnost energetskih mreža te osigurati da financirani projekti budu u skladu s nacionalnim i europskim energetskim i klimatskim planovima.
Parlament je odobrio i novu Direktivu o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), dogovorenu s Vijećem, koja će pojednostavniti postupak izdavanja dozvola kako bi se olakšala provedba projekata. Države članice morat će imenovati točku za kontakt za svakog nositelja projekta i osigurati da ishođenje dozvole za provedbu projekta ne traje dulje od četiri godine.
Izvjestitelj Odbora za promet i turizam Marian-Jean Marinescu (EPP, Rumunjska) izjavio je: “CEF-om će se modernizirati prometne veze diljem EU-a. Pomoći će Europi da se nosi s izazovima u pogledu dekarbonizacije sektora i posebno pridonijeti ostvarenju slogana „prebacivanje na željeznicu”. Uvođenjem projekata koji nedostaju potaknut će se i kretanje ljudi i robe.”
Njegov kolega i suizvjestitelj u Odboru za promet i turizam Dominique Riquet (Renew, Francuska) dodao je: “ Postizanje zelenog plana neće biti moguće ako ne unaprijedimo infrastrukturu za nadolazeću digitalnu i ekološku tranziciju. Sljedeću generaciju Instrumenta za povezivanje Europe pokrećemo u pravom trenutku kako bismo osigurali tu tranziciju.”
Izvjestiteljica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Henna Virkkunen (EPP, Finska) naglasila je: “Instrumentom za povezivanje Europe financiraju se ključni projekti prekogranične povezivosti i obnovljive energije među državama članicama te će se Europi omogućiti da napravi korak prema digitalnom i klimatski neutralnom gospodarstvu. To je ključno kako bismo osigurali da u budućnosti ostanemo konkurentni”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta
Uredba o Instrumentu za povezivanje Europe stupit će na snagu kad bude objavljena u Službenom listu EU-a, a primjenjivat će se retroaktivno od 1. siječnja 2021. Države članice imat će dvije godine da se pripreme za provedbu pravila o racionalizaciji transeuropske prometne mreže.
Obnovljivi izvori energije na moru bi trebali imati ključnu ulogu u realizaciji ciljeva Europskog zelenog plana i europskog zakona o klimi, no Europski parlament (EP) je u rezoluciji naglasio da će energija iz obnovljivih izvora na moru biti održiva samo ako ne postoje negativne posljedice za okoliš.
U raspravi i izvješću o utjecaju priobalnih vjetroelektrana na sektor ribarstva, koju je EP usvojio s 512 glasova za, 21 protiv i 159 suzdržanih, upozorava se da vjetroelektrane na moru mogu ugroziti morski ekosustav.
EP poziva Komisiju da ocijeni učinak energije iz priobalnih obnovljivih izvora da bi se proučili gospodarski, socijalni i okolišni utjecaji izgradnje priobalnih vjetroelektrana na područjima gdje bi vjerojatno došlo do ugrožavanja ribarstva i održivosti morskog života.
Izvjestitelj i potpredsjednik Odbora za ribarstvo EP-a (PECH) Peter van Dalen napomenuo je da izgradnja priobalnih vjetroelektrana podrazumijeva različite rizike za očuvanje bioraznolikosti.
“Kada bušimo morsko dno, stvaramo veliko onečišćenje bukom, sličnog intenziteta kao da vam zrakoplov leti iznad glave, što utječe na riblje stokove. Razvijaju se i elektromagnetska polja, koja ugrožavaju život u moru. Postoji mnogo pitanja na koja još ne znamo odgovoriti”, kazao je Dalen.
U izvješću je naglašeno da bi temelji priobalnih vjetroelektrana mogli privući morski život i djelovati kao umjetni greben, no parlament poručuje da je potrebno nastaviti s istraživanjima i inovacijama.
Drugi priobalni obnovljivi izvori energije mogli bi biti prikladniji za neka područja te manje utjecati na morsku bioraznolikost, stoji u izvješću.
Tehnologija koja koristi valove te plimu i oseku, termalna tehnologija, plutajuća fotonaponska postrojenja i upotreba algi za proizvodnju biogoriva primjeri su takvih izvora energije.
Trenutačno, međutim, ne postoje funkcionalna postrojenja koja se koriste tim tehnologijama, napominje se u izvješću.
Ključno je osigurati da se priobalne vjetroelektrane grade samo ako se primijeni integrirani pristup procesima njihovog životnog ciklusa, što znači da od početka treba definirati “kako se priobalne vjetroturbine mogu projektirati, graditi, upotrebljavati, stavljati izvan pogona i održivo reciklirati, istaknuto je u izvješću.
Za korištenje energije mora, uz istovremeno jamčenje zaštite okoliša i održivog razvoja ribarstva, potrebno je zajedničko planiranje i stroga procjena socioekonomskih učinaka, smatraju eurozastupnici.
Plutajuće priobalne vjetroturbine “otvaraju prilike za postavljanje postrojenja na područja dubokog mora i na većoj udaljenosti od obale, što omogućuje manje potencijalno prostorno preklapanje s ribolovnim područjima”, piše u izvješću.
Parlament se zalaže za poboljšanje prekogranične suradnje u prostornom planiranju morskog područja, osobito s Ujedinjenim Kraljevstvom, najvećim europskim proizvođačem energije iz priobalnih vjetroelektrana, kako bi članice EU riješile zajedničke probleme i učile na najboljem primjeru.
Eurozastupnici su u lipnju potvrdili dogovor institucija EU za postizanje klimatski neutralne Europske unije do 2050. i smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.
