Odnos EU-a i Kine u izazovima krize i novog hladnog rata

Analiza DW-a
Samit EU-Kina je trebao biti vrhunac njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a. Sada se održava virtualno, a na njemu bi Bruxelles trebao definirati svoje mjesto između Pekinga i Washingtona.

To je trebao biti jedan od vrhunaca njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a: trodnevni (13.-15.9.) samit država Europske unije i Kine u Leipzigu. Sada će uživo u saskoj metropoli biti samo prosvjednici. Virtualnom sastanku čelnika svih 27 članica EU-a i Kine će se pridružiti i predsjednici Vijeća EU-a i Europske komisije Charles Michel i Ursula von der Leyen. I Angela Merkel kao premijerka zemlje-domaćina.

Pravi samit je bio otkazan početkom lipnja. Tada je Berlin ovaj potez opravdao pandemijom koronavirusom. No činjenica da se samit sada održava u ovom smanjenom formatu odgovara i razvoju odnosa EU-a i Kine posljednjih mjeseci. Mnoge EU-države su ogorčene načinom na koji se Peking odnosi prema manjini Ujgura u svojoj zemlji kao i pokušajem gušenja demokracije u Hong Kongu.

Daljnji kamen spoticanja je netransparentni odnos Kine prema pandemiji koronavirusom. kako za DW kaže Lucrezia Poggetti iz jednog briselskog think-tanka, EU-zemljama posebno smeta “diplomacija maskama” Kine. “Radi se o besramnoj PR kampanji tijekom koje je u mnogo slučaja izvoz medicinske opreme prodavan kao humanitarna pomoć”, kaže Poggetti.

U Europi je trenutno u tijeku proces promjene odnosa prema Kini koji je definiran još u ožujku 2019. kada je Europska komisija predstavila EU-strategiju naspram Kine. Ovdje se ova dalekoistočna sila ne definira samo kao partner u borbi protiv klimatskih promjena ili gospodarski konkurent nego i konkurent kada je u pitanju “izvoz” političkih ideja: kineska autokracija se mnogim zemljama svijeta nudi kao alternativa demokraciji zapadnog kroja. I novi EU-povjerenik za vanjsku politiku, Josep Borell je u jednom intervjuu naglasio kako je EU “malo naivan” u odnosu prema Kini. Sada Bruxelles, kako je rekao, provodi “realističnije smjernice”.

S ovim smjernicama je u redovitu komunikaciju s Pekingom stigao i malo oštriji ton. Doduše nakon jednog video sastanka s kineskim državnim vodstvom krajem lipnja, Michel i Von der Leyen su doduše istaknuli potrebu suradnje na gospodarskom planu, borbi protiv klimatskih promjena i širenja pandemije. No istodobno se zaključilo kako EU i Peking “ne dijele iste vrijednosti kada je u pitanju multilateralizam ili politički sustavi”. Von der Leyen je zaključila kako se mora veća vrijednost dati poštivanju pravila i uzajamnosti ako se želi nastaviti s gradnjom dobrih odnosa.

Ono na što predsjednica Europske komisije misli je sadržano u “Sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima” oko kojeg se pregovara već šest godina. Ovdje se traže jednaki uvjeti za sve gospodarske takmace, uklanjanje prepreka za ulaganja i smanjenje uloge državnih kompanija. Jörg Wuttke, predsjednik trgovinske komore EU-a u Kini nije baš optimističan da će se Kina pomaknuti prema Europi kada su ovi zahtjevi u pitanju. Kina potpisivanje ovog sporazuma vidi kao važan vanjskopolitički cilj ali, kako smatra i Reiner Bütikofer, predsjednik Delegacije za odnose s Kinom Europskog parlamenta, niti na jednom području nije došlo do napretka.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi je bio nedavno u Europi kako bi umanjio negativne posljedice turneje svog američkog kolege Mikea Pompea koji je nedugo prije toga po europskim zemljama vrbovao protiv kineskih kompanija poput Huaweija i, kako se čini, u mnogim zemljama imao uspjeha. Njemački tjednik Der Spiegel je ovu turneju šefa američke diplomacije nazvao “anti-kineskom turnejom”. U EU ne vlada jedinstveni stav prema tehnologiji ovog kineskog koncerna koji bi trebao odigrati važnu ulogu u širenju 5G mreže, ali koji stoji pod sumnjom špijuniranja za kinesku državu.

No kineski ministar vanjskih poslova nije naišao na očekivani topli prijem u Europi. Njemački ministar vanjskih poslova je od svog kineskog kolege jasno zatražio ukidanje zakona koji ugrožavaju neovisnost Hong Konga, prestanak ugnjetavanja Ujgura, a kritiziran je i pritisak Kine na Češku koja se usudila na Tajvan postati jednog diplomata što je Peking, koji Tajvan smatra dijelom Kine, najoštrije osudio.

Istodobno s posjetom Wang Yia Europi, Berlin je izdao vanjskopolitičke smjernice prema Aziji koje predviđaju raznovrsniji odnos prema zemljama ovog kontinenta i odmak od koncentracije samo na Kinu. “Mi jačamo temelje multi-polaranog svijeta u kojem niti jedna zemlja neće biti prisiljena odlučiti se za jedan centar moći”, stoji u dokumentu koji je potpisao Heiko Maas. Pritom se očito cilja na Kinu i SAD čiji odnos će biti u središtu i današnjeg virtualnog samita, piše DW.

You may also like

0 comments