Odnos Atene prema vjerovnicima mora se promijeniti

Predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem izjavio je u utorak da je kasno za produljenje postojećeg programa pomoći Grčkoj i da se odnos Atene prema vjerovnicima i partnerima u eurozoni mora promijeniti prije dogovora o nekom novom programu.

Govoreći nakon telefonske sjednice ministara financija eurozone, Dijsselbloem je rekao da će se ministri ponovno sastati u srijedu i razmotriti nove prijedloge Grčke. “Čini se da se političko stajalište grčke vlade nije promijenilo”, istaknuo je. Nizozemski ministar financija dodao je da će se bilo koji novi grčki plan razmotriti tek nakon referenduma kojega je sazvala grčka vlada i upozorio da bi se njime mogli postaviti još oštriji uvjete nego prije.

Onima koji prate kaotične tjedne u Europi zadnjih tjedana, izjava Benoita Coeurea da bi Grčka mogla izići iz eurozone možda nije bila nimalo čudna. No za obično opreznu Europsku središnju banku (ECB), izjava jednog od njeznih najviših dužnosnika bila je snažno političko upozorenje i prvo te vrste od ECB-a da se grčki premijer Aleksis Cipras igra vatrom. Time se možda željelo vratiti Atenu za pregovarački stol koji je napustila prošli tjedan. Grčka je u utorak iznijela novi prijedlog koji se odnosi na razdoblje od dvije godine, a obuhvaća restrukturiranje duga, što je znak da su kanali za komunikaciju i dalje otvoreni.

Unatoč Coeureovoj izričitoj želji da Grčka ostane u eurozoni, njegovo javno priznanje da bi ona mogla iz nje i istupiti mnogi u Grčkoj dočekat će sa strepnjom jer grčko gospodarstvo ovisi o financiranju središnje banke kako bi preživjelo. “Izlazak Grčke iz eurozone, dosad teoretska mogućnost, više, nažalost, ne može biti isključen”, rekao je Coeure za francuski list Les Echos, što je prvo javno priznanje iz ECB-a da bi neka država članica mogla istupiti iz eurozone. Grčka će u nedjelju održati referendum o uvjetima koje joj nude međunarodni vjerovnici. Ako Grci budu glasovali “za” program pomoći, Coeure je rekao da “ne sumnja” da će partneri u eurozoni pronaći načina da ispune svoje obveze prema Grčkoj. Bude li odgovor “ne”, “bilo bi jako teško nastaviti politički dijalog”, rekao je.

Izjava člana Izvršnog odbora ECB-a zaduženog za pregovore s Grčkom razotkrila je velike sumnje koje dijele i ostali članovi šesteročlanog odbora glede grčke budućnosti. Izazvala je također kritike da ECB želi utjecati na razvoj događaja. Izvršni odbor ECB-a u nedjelju je kazao guvernerima središnjih banaka eurozone da odbiju grčki zahtjev za novim hitnim kreditima za očuvanje likvidnosti grčkih banaka zbog čega su grčke banke morale zatvoriti vrata i ograničiti povlačenje novca na 60 eura dnevno. “Oni igraju jako opasnu igru”, rekao je Paul de Grauwe iz Londonske škole ekonomije, kritizirajući tu izjavu kao pokušaj utjecanja na ishod pregovora. “Problem je što će središnji bankari donijeti te izrazito političke odluke”, rekao je. Dužnosnici ECB-a smatraju da to nije tako i svoju ulogu smatraju “tehnokratskom”. No zbog krize u eurozoni prisiljeni su aktivnije se angažirati, priznaju europski dužnosnici.

You may also like

0 comments