Dio Meksičkog zaljeva
Joe Biden, američki predsjednik u odlasku, najavio je zabranu istraživanja i razvoja nafte i plina na većini obalnih područja SAD-a. Ta odluka obuhvaća 253 milijuna hektara oceana, uključujući istočnu i zapadnu obalu, istočni Meksički zaljev te dijelove Beringovog mora. Motivacija za ovu odluku uključuje borbu protiv klimatskih promjena, očuvanje prirodnih resursa te smanjenje rizika od ekoloških katastrofa poput izlijevanja nafte Deepwater Horizon iz 2010. godine. Biden je naglasio da bušenje u ovim područjima nije ključno za energetske potrebe SAD-a i da nosi prevelike rizike.
Odluka je uglavnom simbolična jer se odnosi na zone s niskim potencijalom bušenja, dok će postojeći projekti u Meksičkom zaljevu ostati nepromijenjeni. Ipak, potez naglašava Bidenovu predanost zaštiti okoliša i očuvanju 30% kopna i voda SAD-a do 2030. godine. Donald Trump, novoizabrani predsjednik, najavio je da će poništiti ovu zabranu, no to bi moglo biti komplicirano. Prema Zakonu o zemljištu vanjskog kontinentalnog pojasa, predsjednici mogu povući područja iz zakupa, ali ih ne mogu lako vratiti, što je potvrđeno sudskom presudom iz 2019.
Trumpova namjera povećanja domaće proizvodnje energije mogla bi naići na značajne prepreke jer bi poništenje Bidenove odluke zahtijevalo akt Kongresa. Sličnu je zabranu krajem svog mandata uveo i Barack Obama, što Trump nije uspio ukinuti tijekom prvog mandata. Ova situacija naglašava složenost regulacije energetskih resursa u kontekstu promjena administracija i različitih prioriteta glede klime i energije.
