Odjeci posjeta: Predsjednica popravlja odnose s Rusijom

 Povodom posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Ruskoj Federaciji i njenog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, portal Direktno je razgovarao s glavnim urednikom portala EnergyPress.net Ivanom Brodićem. 
 Kako komentirate ovaj posjet u svjetlu slučaja Agrokor i nikad lošijih odnosa Hrvatske i Ruske federacije i što je do njih dovelo?

Malo je poznato kako su u vrijeme Domovinskog rata odnosi s Borisom Jeljcinom i Rusijom bili na značajnoj razini, o čemu je svjedočilo nekoliko ratnih premijera u aktualnoj seriji dokumentarnih filmova “Premijeri osobno” kolege Gordana Malića. Od tada do danas odnosi su išli silaznom putanjom.

Teško je reći što je tome uzrok. Možemo tek reći kako se prijenosom vlasti na Vladimira Putina Rusije jedno vrijeme, uslijed tranzicijskog kaosa i gospodarske krize okrenula sebi. S druge strane, Hrvatska se potrudila biti najbolji učenik Zapada, u odnosu na Rusiju, na svoju štetu, a ta politika traje godinama i ide od zazivanja Oluje na Krimu i u Donecku (što su različite stvari) do brojanja krvnih zrnaca kapitalu.

Naime, nakon izbijanja ukrajinske krize, potresa na tržištima plina i nafte, jedino su valjda u nas ruski plin i ruski energetski kapital postali nelegitimni artikli. Tako imate dosta lošu društvenu percepciju gospodarstvenika koji trguju ruskim plinom (u čemu je sve do nedavno prednjačio HRT) ili pak prilično lošu političku percepciju ruskih ulaganja u Hrvatsku, u čemu prednjači bivši HDZ-ov partner u vlasti.

Na zapadu su, pak, ruska ulaganja posve dobrodošla, pa tako Sberbank ima vrlo aktivnu podružnicu u Beču, Gazprom opskrbljuje plinom nekoliko njemačkih i nizozemskih gradova, nema niti jedne energetske kompanije koja nema neku kooperaciju s Rusima, a ruske su banke i kompanije sponzori vrhunskih sportskih natjecanja. Bivši premijeri zapadnih zemalja su savjetnici velikih sportskih natječaja. Mislim, ne treba Rusiju idealizirati u političkom smislu, naprotiv međutim, u nas imate ruske banke koje se izbjegavaju, imate sjajne sportske priče poput Medveščaka i rukometnih klubova, koje javnost izbjegava upravo zbog ruskog kapitala, što je apsurdno. Upravo je ovaj posjet jedan od koraka u otopljavanju našeg odnosa prema spomenutom.

Ima li sadašnji početak akcije DORH-a i policije ikakve veze s posjetom Predsjednice Rusiji i je li kriza u Agrokoru izbila kako bi se smanjio utjecaj Rusije na hrvatsko gospodarstvo?

Ne bih išao tako daleko, naime, želim vjerovati kako u Hrvatskoj, usprkos diletantskim političkim izazivanjima krize povjerenja u najvećoj kompaniji, usprkos ad hoc zakonu i nacionalizaciji upravljanja, želji javnosti za nacionalizacijom kompanije te priznanju premijera kako se vlada u pitanju INA-e i Agrokora (u posljednjih godinu dana) postavila aktivistički, želim vjerovati u trodiobu vlasti i neovisnost institucija. Tim više što, osim kaznenih prijava iz same politike ili produžene ruke politike, postoje i kaznene prijave vjerovnika.

Drugi dio vašeg pitanja ima veze s prvim pitanjem. Rekao bih kako je tome djelomično tako i kako postoje partikularni interesi za smanjenjem ruskog utjecaja, međutim trag toga vodi prema nekim konzultantima (sada u izvanrednoj upravi) i nekim, s njima možda povezanim bankama i rizičnim fondovima, a ne izravno prema geopolitici Vlade. Treba naglasiti da je Agrokor imao kod SberBanke 5 puta manju kamatu nego na zapadu.

Ostavimo stranama u sudskim postupcima neka raspetljaju sve te upitnike, Vladini su motivi ovdje tek populistički (kao uostalom i svakoga tko želi novi mandat), a mi se ovim posjetom okrenimo boljoj gospodarskoj suradnji. Jer Rusija je veliko tržište, a Hrvatska za Rusiju jedna od značajnijih vrata Europe.

Postoji li mogućnost energetske neovisnosti i neovisnosti o ruskom plinu? Bi li, u tom smislu, mogla pomoći Inicijativa triju mora?

Inicijativa je vrlo važna za Hrvatsku u geopolitičkom, ekonomskom i energetskom smislu. Naime, veliko je to tržište na kojemu se nalaze zemlje sličnoga kulturnog kruga (u širem smislu). Predsjednica je danas predstavila tu inicijativu Vladimiru Putinu s ciljem otklanjanja straha s ruske strane glede Inicijative.

Naime, Inicijativa će u energetskom smislu postaviti Hrvatsku visoko na karti Europe te će Hrvatska preko LNG terminala i izgradnje interkonekcija biti ključna za alternativni plinski dobavni pravac u ovaj dio Europe. Međutim, ovdje je nekoliko problema. Prvo, iako su počeli natječaji za iskazivanje zanimanja za izgradnju plutajućeg terminala, još ne postoji jasna financijska konstrukcija. Vjerojatno se neće niti zatvoriti bez jasnog financijera s imenom i prezimenom koji će sudjelovati u plaćanju, preuzeti trgovinu i snositi rizik.

Drugi je problem ove priče što je Afrika dugoročno nestabilna, izraelskog je plina relativno malo, a Eni još nije započeo eksploataciju plina u moru sjeverno od Egipta. Postavlja se pitanje koji će to plinom u srednjem roku tvrtka LNG Hrvatska trgovati. U srednjem je roku, to, čini se geopolitički projekt NATO saveza, što je legitimno. Također, to može dovesti do pojeftinjenja ruskog plina za desetogodišnjeg uvoznika PPD.

I jedno i drugo, dobro je za Hrvatsku, jer to znači diverzifikaciju plinskih dotoka u našu zemlju, koja proizvodi 60 do 70 posto svojih potreba. A što se tiče energetske suverenosti i neovisnosti, te paradigme šire diletanti i populisti, naime niti Katar, Kuvajt ili Saudija nisu energetski suvereni. Energetska je suverenost mit.

Uzgred, u energetskom smislu valja napomenuti i to kako je nedavno na međuvladinoj gospodarskoj konferenciji u St. Petersburgu potpisan sporazum o izgradnji plinske interkonekcije prema Rafineriji Zabrženefta u Bosanskom bodu, koju će izvoditi Crodux te se time riješiti problem zagađenja u Slavonskom brodu.”

Predsjednica je ponudila geopolitičko posredništvo između NATO-a i Rusije. Kako to komentirate?

Posve mi je nejasno kako bi se to moglo dogoditi, ta mi smo na strani NATO saveza. S druge strane, ovdje postoje puno moćniji uvjetni ruski saveznici poput Njemačke i Francuske, tako da je nejasno koja bi ovdje naša uloga bila, osim kao vrata za ulazak ruske robe u ekonomskom smislu. Možda je Predsjednica mislila na svoj dobar odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom?

Međutim, njegovi odnosi prema Rusiji su dosta dobri kroz neformalne odnose korporacija Glencoe i ExxonMobile, tako da ne znam na što je Predsjednica mislila. Ostaje nam tek pohvaliti inicijativu, jer ovakve inicijative nas čine kakvim takvim subjektom međunarodnih odnosa. Za zaključiti je kako Predsjednica popravlja ono što je bivši povjerenik EK za Ukrajinu svojim izjavama o Oluji u Donecku pokvario, rekao je Ivan Brodić za Direktno.hr

You may also like

0 comments