[vc_row][vc_column width=”1/3″]WTO[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Svjetska trgovinska organizacija (WTO) odgodila je do druge polovine 2021. godine odluku o američkim carinama na metale, dajući novom predsjedniku Joeu Bidenu više vremena da trgovinske sporove riješi sporazumno.[/vc_column][/vc_row]
Kabinet bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa uveo je 2018. godine carine od 25 posto na uvoz čelika i od 10 posto na uvoz aluminija, prema zakonu iz 1962. godine, koji predsjedniku omogućuje ograničenje uvoza zbog nacionalne sigurnosti.
SAD će zbog dampinga uvesti carine na uvoz proizvoda od aluminijskog lima u vrijednosti 1,96 milijardi dolara iz 18 zemalja, uključujući Hrvatsku, rekao je u petak američki ministar trgovine Wilbur Ross.
Izvoznice čelika podnijele su zbog carina devet prigovora WTO-u. Kanada i Meksiko povukli su ih nakon što su ažurirali sporazume o slobodnoj trgovini sa SAD-om. Europska unija, Kina, Indija, Norveška, Rusija, Švicarska i Turska čekaju konačno izvješće WTO-a koji je izvijestio da će biti objavljeno najranije u jesen 2020. godine, što je trebalo značiti da će se pričekati rezultat predsjedničkih izbora u SAD-u.
Tročlano vijeće WTO-a izvijestilo je u danas objavljenom podnesku da se odluka ne očekuje prije druge polovine ove godine, objašnjavajući kašnjenje pandemijom covida 19. Slučaj će ovisiti o izuzeću iz propisa o globalnoj trgovini koje WTO dopušta u slučajevima prijetnje nacionalne sigurnosti. Glavni je američki argument da o nacionalnoj sigurnost trebaju odlučivati zemlje a nikako tročlano vijeće WTO-a u Ženevi.
EU je WTO-u u studenom 2019. argumentirao da carine ne štite američku sigurnost, već bi trebale pomoći da “Amerika ponovo bude bogata”, parafrazirajući Trumpovo geslo “Make America Great Again”.
