[vc_row][vc_column width=”1/3″]Borbe protiv Islamske države u Raki bliže se “zadnjem tjednu”, objavio je savez kurdskih i arapskih boraca uz podršku Washingtona koji je opkolio džihadiste u njihovom posljednjem utočištu u nekadašnjoj “prijestolnici” IS-a u Siriji.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Nakon što je nametnuo vlast na osvojenim teritorijima u Iraku i Siriji, IS niže poraze unazad nekoliko mjeseci te bi totalni gubitak Rake, gdje je prisutan unazad više od tri godine, predstavljao veliki korak u teritorijalnom porazu ultraradikalne organizacije.
U okviru višemjesečne ofenzive, Sirijske demokratske snage prodrle su početkom lipnja u metropolu na sirijskom sjeveru koju je IS pretvorio u laboratorij svojeg “kalifata”.
[/vc_column][/vc_row]
Savez kurdskih i arapskih boraca postupno je preuzeo 90 posto grada, zahvaljujući podršci zračnih snaga međunarodne koalicije predvođene SAD-om.
No, džihadisti još uvijek drže utočište u centru, a napredak Sirijskih demokratskih snaga trenutno se odvija na dva čvorišta, sa sjevera i s istoka, po Roždi Felat koja vodi ofenzivu “Bijes s Eufrata”. “Ako se te dvije fronte spoje moći ćemo reći da smo ušli u posljednji tjedan naše kampanje za oslobođenje Rake”, kazala je ona u nedjelju sa zapadne periferije grada. “U tri-četiri dana trebali bismo biti u stanju donijeti odluku o pokretanju posljednje faze ofenzive”, naglasila je Felat.
[quote_box name=””]
NATO u ponedjeljak u Rumunjskoj stavlja u funkciju nove međunarodne snage kao novu proturusku mjeru na svojem istočnom bloku i kao odgovor na jačanje ruske nazočnosti na Crnom moru nakon aneksije Krima 2014.
Snage će u početku biti male i oslanjati se na vojnike iz deset članica NATO-a uključujući Italiju i Kanadu, kao i domaćina Rumunjsku, a činit će ih kopnene, zračne i pomorske postrojbe koje će biti dodatak 900 američkih vojnika koji su već raspoređeni u toj zemlji. “Naš cilj je mir, ne rat”, rekao je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis na sjednici Parlamentarne skupštine NATO-a u Bukureštu.
“Nismo prijetnja Rusiji, ali dugoročno trebamo savezničku strategiju, trebamo dijalog sa snažne pozicije obrane i odvraćanja”, rekao je.
Rusija optužuje NATO da je pokušava opkoliti i da prijeti stabilnosti u istočnoj Europi, što NATO niječe. Pojedinosti o novim snagama nisu još posve jasne. Dužnosnici NATO-a kazali su da će kopnenu komponentu tih snaga činiti multinacionalna postrojba veličine brigade, što je obično između 3000 i 4000 vojnika, no doprinos nerumunjskih snaga je skroman.
Uz postojeće pomorske ophodnje NATO-a na Crnom moru, pomorska komponenta uključivat će više savezničkih posjeta rumunjskim i bugarskim lukama, više obuke i vježbi ograničenih razmjera. NATO-ove zračne snage bit će također u početku ograničene, ali Velika Britanija šalje svoje vojne zrakoplove u Rumunjsku, a Kanada već patrolira rumunjskim zračnim prostorom zajedno s nacionalnim pilotima, dok Italija patrolira bugarskim.
Kao i u slučaju Baltika i Poljske, NATO kaže da relativno malen multinacionalni model podsjeća na savezničku potporu Zapadnom Berlinu 1950-ih, kada su britanske, francuske i američke snage osiguravale da SSSR ne preuzme kontrolu nad cijelim Berlinom. Nove snage planirane su mjesecima, a u ponedjeljak će ih posjetiti glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
NATO-ove snage – “Tailored Forward Presence” – u Rumunjskoj i Bugarskoj diplomatska je pobjeda Bukurešta koji je tražio NATO-ove snage na svojem teritoriju otkako je 4000 NATO-ovih vojnika početkom godine zajedno s američkim oružjem razmješteno na Baltiku i Poljskoj.
[/quote_box]
Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) objavio je u ponedjeljak da smanjuje djelovanje u Afganistanu te da se povlači sa sjevera zemlje nakon što je u devet mjeseci bio meta triju velikih napada u kojima je poginulo sedam njegovih djelatnika.
“Nakon unutarnjih rasprava na najvišoj razini, pokazalo se da nemamo drugog izbora nego smanjiti naše prisustvo i naše djelovanje u Afganistanu”, kazala je u Kabulu pred novinarima Monica Zanarelli, šefica izaslanstva ICRC-a, jedne od glavnih međunarodnih humanitarnih organizacija.
Centri u Maimani (pokrajina Farjab) i Kunduzu “zatvorit će se do kraja godine a onaj u Mazar-i-Šarifu znatno ograničiti rad”, istaknula je ona.
Do odluke, teške za organizaciju prisutnu posvuda u Afganistanu unazad više od 30 godina, dolazi mjesec dana nakon ubojstva španjolske fizioterapeutkinje u Mazaru.
Lorena Enebral Perez ubijena je 11. rujna na poslu u centru za rehabilitaciju ICRC-a u tom gradu. Usmrtio ju je pacijent obolio od dječje paralize koji se ondje liječio 19 godina.
