Slovenski fond za sukcesiju od utorka će početi primati zahtjeve štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i njihovih pravnih nasljednika za povrat stare devizne štednje, a zahtjevi se mogu podnositi sve do kraja 2017. godine
Prvi zahtjevi bi, prema najavama slovenske vlade, nakon postupka verifikacije mogli biti riješeni u drugom kvartalu sljedeće godine, a zahtjevi za povrat starih depozita moći će se podnositi sve do kraja 2017. godine. Obvezu povrata stare devizne štednje Slovenija je prihvatila temeljem odluke Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji je utvrdio da su starim štedišama bili kršeni pravo na raspolaganje njihovom imovinom te pravo na učinkovito pravno sredstvo, a sredinom ove godine donesen je i zakon koji utvrđuje kako će štedišama sredstva biti vraćena.
Štediše ili njihovi pravni nasljednici morat će zahtjeve sastavljene na posebnom formularu predati osobno ili poštom, nakon čega će se provoditi postupak verifikacije njihovih zahtjeva. Slovenski fond za sukcesiju obvezao se da će svaki zahtjev štediša biti riješen najkasnije u tromjesečnom roku. Ako oni ne budu imali primjedbe na informativni izračun stanja njihova računa i kamate, sredstva će im biti uplaćena na tekući račun, a u suprotnom mogu pokrenuti upravni spor.
Slovenija računa da će cijeli trošak povrata stare devizne štednje štedišama izvan Slovenije iznositi skoro 400 milijuna eura, u što su uključeni i troškovi vezani uz verifikaciju zahtjeva. Sredstva su osigurana u proračunima za iduće dvije godine. Prema podacima Ljubljanske banke, neisplaćena glavnica s naslova stare devizne štednje u Hrvatskoj i BiH iznosi 258 milijuna eura. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu po kojoj Slovenija mora preuzeti obveze prema štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH u iznosu od skoro 260 milijuna eura, ne računajući kamate, a neisplaćenih štediša je oko 230.000, od čega 130.000 štediša u Hrvatskoj.
Slovenija računa da će već iduće godine isplatiti glavnice i kamata za oko 220 milijuna eura. Mogućnost povrata ne odnosi se na štediše koji su svoje depozite prenijeli na domaće banke ili ih koristili u procesima privatizacije i otkupa stanova. U Ljubljani navode da više teškoća u verifikaciji, odnosno argumentiranju potraživanja, očekuju kod štediša nekadašnje Ljubljanske banke Sarajevo, gdje je dokumentacija po njihovoj ocjeni nedovoljno sređena i u nju nemaju puni uvid. Fond ocjenjuje da sa verifikacijom depozita Ljubljanske banke Zagreb neće biti problema jer je dokumentacija u njoj sređena i potpuna.
Sukladno slovenskom zakonu o povratu štednje od Ljubljanske banke, korisnici su fizičke osobe koje imaju tražbine s naslova neisplaćene stare devizne štednje te civilne pravne osobe koje, sukladno propisima o deviznom poslovanju SFRJ, imaju neisplaćenu staru deviznu štednju. Zahtjev za povrat stare devizne štednje podnosi se osobno ili putem pošte Fondu Republike Slovenije za sukcesiju, Glinška 3, 1000 Ljubljana. Zahtjev mogu podnijeti sami korisnici, a Fond će biti na raspolaganju za pomoć i objašnjenja. Radi bržeg rješavanja podnesaka slovenska vlada savjetuje da se zahtjev podnese na obrascu, koji je priložen uz Pravilnik o sadržaju i obliku zahtjeva za verifikaciju neisplaćene stare devizne štednje (Službeni list Republike Slovenije, br. 81/2015).
