Od četvrtka, 15. listopada, u Hrvatskoj će se moći koristiti indijska konoplja u medicinske svrhe jer stupa na snagu pravilnik Ministarstva zdravlja kojima se dopušta njezino korištenje za oboljele od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a. Time je stvoren pravni okvir za uvoz lijekova na bazi indijske konoplje u Hrvatsku. Pravilnikom je pripisano da se lijekovi koji sadrže tetrahidrokanabinol (THC), donabinol i nabilon mogu izdavati samo u ljekarnama na liječnički recept.
Te će lijekove propisivati izabrani doktori medicine u djelatnosti opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i zdravstvene zaštite žena po preporuci doktora medicine specijalista neurologije, internističke onkologije, onkologije i radioterapije, infektologije i specijalista pedijatra sa subspecijalizacijom iz neuropedijatrije na neponovljivi recept. Lijekovi koji sadrže THC moći će se propisivati na recept u količini potrebnoj za liječenje do najviše 30 dana, a ukupna količina propisanog THC-a ne smije biti veća od 0,75 grama. Pravilnik, uz lijekove, predviđa galenske pripravke (na temelju recepta) i magistralne pripravke (masti, otopine, čajevi).
Doktori medicine obvezni su na recept za magistralni pripravak propisati količinu THC-a za pojedinačnu dozu, vrstu biljne droge i biljnog pripravka iz koje će se izraditi magistralni pripravak, broj pojedinačnih doza, ljekoviti oblik, te doziranje i način uporabe. Za pripravu magistralnog pripravka za medicinsku inhalaciju koristit će se osušeni cvatući vršni dijelovi biljke Canabis sativa.
Pravilnik propisuje da biljni pripravci za izradu magistralnih i galenskih pripravaka trebaju imati utvrđenu količinu THC-a koju određuje magistar farmacije prilikom izrade pripravka. Stručno povjerenstvo za legalizaciju upotrebe marihuane u medicinske svrhe završilo je u kolovozu s radom i donijelo smjernice za uporabu indijske konoplje u medicinske svrhe. Povjerenstvo je ustvrdilo kako prikupljeni znanstveni dokazi pokazuju da nijedan pripravak na bazi indijske konoplje nije sposoban zaliječiti ili trajno izliječiti malignu bolest, zaustaviti progresiju multiple skleroze ili AIDS-a. No, neki pripravci smanjuju simptome pa se preporučuje njihovo korištenje uz druge konvencionalne oblike liječenja.
U Hrvatskoj se trenutno liječi 8000 ovisnika o drogama, a unazad nekoliko godina došlo je značajnog smanjenja novoregistriranih koji ulaze u tretman, pa se taj broj s 1000 smanjio na manje od 200 godišnje, istaknuo je u srijedu predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti Zoran Zoričić. To je značajan pomak, ocijenio je Zoričić na konferenciji “Oporavak kao cilj u liječenju ovisnika”, kojom se želi, uoči početka Mjeseca borbe protiv ovisnosti, postići suglasje oko unapređenja sustava liječenja ovisnika o drogama u Hrvatskoj primjenom individualiziranog pristupa svakom od njih.
Prema starosnoj dobi ovisnici su sve stariji, jer zbog supstitucijske terapije sve duže žive, a starosna dob onih koji prvi puta ulaze u tretman je 26 godina, dok je dob prvog uzimanja opijata 21-22 godina života, rekao je Zoričić, ujedno pročelnik Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti KBC-a Sestre milosrdnice i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravlja. Na konferenciji, koju je Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti organiziralo uz potporu Zajednice Susret i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, sudjelovali su stručnjaci koji se bave liječenjem i tretmanom ovisnika. Naglašena je potreba da se pacijente podrži na njihovom osobnom putu izlječenja uz visokovalitetnu skrb i pomogne u ponovnom uključivanju u društvo.
Ravnatelj Vladina Ureda za suzbijanje droga Željko Petković ističe kako u Hrvatskoj imamo dobar sustav praćenja koji pokazuje da su trendovi pozitivni jer nema porasta broja ovisnika, a prvi puta bilježimo i smanjenje broja opijatskih ovisnika koji stižu u tretman. Lani je potrošeno 740 milijuna kuna na prevenciju, liječenje, tretman, rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika. Iako je to naizgled veliki novac, to je svega 0,22 posto BDP-a, a s dobrim mjerama može se i uštedjeti, kaže Petković.
Ističe da uz samo liječenje treba raditi na resocijalizaciji ovisnika i senzibiliziranju javnosti za provedbu mjera koje će ovisnike uključiti u društvo. “To su mjere doškolovanja, jer većina nema odgovarajuću stručnu izobrazbu pa su nekonkurentni na tržištu rada, te mjere zapošljavanja kroz koje trebaju postati punopravni članovi društva”, napominje Petković. Ravnateljica Zajednice Susret Bernardica Juretić smatra da treba staviti naglasak na komplementarno liječenje ovisnika, jer su u tome jednako bitni farmakološki pristup i psihosocijalni tretman.
Posebice je to važno zbog novih generacija ovisnika, onih s tzv. duplim dijagnozama, koji nisu na teškim drogama poput heroina ali konzumiraju sintetičke droge koje izazivaju teška oštećenja mozga, a uz terapiju protiv ovisnosti koriste i jake psihofarmake. Juretić drži kako je hrvatski model liječenja jedan od boljih upravo zbog kombiniranog pristupa liječenju, no još postoji stigma prema ovisnicima, posebno prema ovisnima o opojnim drogama. “Unatoč državnim poticajima za zapošljavanje marginalnih skupina i danas imamo probleme kod njihova zapošljavanja, jer im se ne vjeruje i ne žele se zbog predrasuda iskoristiti poticaji”, upozorila je.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija štampar” Mirjana Orman navela je da se danas u liječenju ovisnosti primjenjuje kombinacija farmakoterapije, psihoterapije i socijalnih intervencija koje su usmjerene oporavku, što je ključni cilj o kojem se danas uvelike raspravlja u EU.”To znači da pacijent koji dolazi na liječenje prvo dobiva supstitucijsku terapiju, koja omogućuje stabilizaciju mozga, pa da se krene u proces liječenja koji obuhvaća obiteljsku terapiju, individualnu prihoterapiju, učenje emocija, nošenje s emocijama, prevenciju recidiva, traženje posla… Na taj način pacijenta vodimo prema potpunom oporavku i kvalitetnom životu”, kaže Orman.
