Očekuje se nastavak ekspanzivne politike središnjih banaka

Uzrok aprecijacija eura
Početkom tjedna, predsjednica ESB-a Christine Lagarde upozorila je na moguću prisutnost deflatornih pritisaka u europodručju tijekom sljedećih mjeseci čemu bi je djelomičan uzrok mogao biti nedavna aprecijacija eura.

Početkom tjedna, predsjednica ESB-a Christine Lagarde upozorila je na moguću prisutnost deflatornih pritisaka u europodručju tijekom sljedećih mjeseci čemu bi je djelomičan uzrok mogao biti nedavna aprecijacija eura. Uz spomenuti jači euro, kao glavne pokretače pada cijena navela je i pad cijena energije te privremeno smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost u Njemačkoj. Jačanjem eura pojeftinio je uvoz dok su troškovi izvoza iz europodručja porasli.

Smanjenje godišnje stope inflacije u europodručju za kolovoz iznosilo je 0,2% (prvi slučaj godišnje deflacije nakon četiri godine). Naglasila je i kako će Upravno vijeće ESB-a pažljivo procijeniti sve pristigle informacije, uključujući kretanje tečaja s obzirom na moguće implikacije na srednjoročne izglede inflacije.

Također, ESB i dalje je spremna, prema potrebi, prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se osigurala da se inflacija kontinuirano kreće prema ciljanom rasponu. Procjena prosječne stope inflacije za 2020. zadržana je na 0,3% dok je za 2021. godinu ona prema posljednjim prognozama ostavljena na 1% (Raiffeisen RESEARCH 1,6%) još uvijek daleko od ciljanih 2%.

I na svom posljednjem zasjedanju u rujnu ESB je potvrdila kako planira zadržati iznimno ekspanzivan stav monetarne politike uz nepromijenjeni splet mjera i smjernice buduće monetarne politike.

Kamatne stope ostat će tako na iznimno niskim razinama (glavne operacije refinanciranja 0%, kamatna stope na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke 0,25% te depozitna stopa na -0,5%). ESB nastavlja i s kupnjama u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 1.350 mlrd. eura barem do kraja lipnja 2021. ili dok ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla.

Uz to nastavljaju se provoditi neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. eura, a do kraja ove godine nastavit će se i privremene dodatne kupnje u ukupnom iznosu od 120 mlrd.

S druge strane Atlantika američka središnja banka također je podržala nastavak niskih kamatnih stopa tijekom sljedećih godina. Raspon referentne kamatne stope koji trenutno iznosi 0.0%-0,25% ostat će na tim razinama do kraja projekcijskog razdoblja, odnosno do 2023. godine.

Međutim, Fed je promijenio smjernice buduće monetarne politike: trenutna razina referentnih kamatnih stopa bit će u primjeni sve dok uvjeti na tržištu rada ne dosegnu razinu pune zaposlenosti i stopa inflacije ne poraste na 2% odnosno umjereno prelazi 2%. U svrhu osiguranja nesmetanog funkcioniranja tržišta te prilagođavanja akomodativnim financijskim uvjetima trenutna razina neto kupnje imovine, Treasury u vrijednosti od 80 mlrd. dolara, te hipotekarni vrijednosni papiri (Mortgage-Backed Securities, MBS) u vrijednosti 40 mlrd. dolara i dalje će se provoditi na mjesečnoj razini.

Prateći politiku Europske središnje banke očekujemo kako će i HNB, uz stabilnost tečaja i potisnutu inflaciju, ostati dosljedan u provođenju izrazito ekspanzivne monetarne politike što će kamatne stope/prinose zadržavati i dalje na povijesno niskim razinama.

You may also like

0 comments