Zlato je ponovno zastranilo u negativnu zonu, iako je početak godine obećavao oporavak, nakon dugotrajnog niza pada vrijednosti od prošlog vrhunca 2011. godine Početak 2015. godine donio je, naime, nesigurnost oko opsega otkupa državnih obveznica s QE programom Europske središnje banke (ECB) i situacije u Grčkoj te odluku Švicarske središnje banke o napuštanju fiksnog tečaja s eurom, što je utjecalo na povećanje potražnje za zlatom.
No, tržišne pozicije zatim su se ponovno promijenile: ECB je krenuo s QE programom, a svijet je usmjeren i na moguće poteze američkog Feda, poručuju iz Saxo Banke. Euro se stoga pokrenuo, a dolar dosegnuo najviše razine u posljednjih 12 godina i to ne samo u odnosu na euro već i nekoliko drugih glavnih svjetskih valuta. Kako pada potražnja za sigurnim utočištem, a sve više jača dolar, žuti metal izgubio je podršku. Podlegao je navali prodaje, pa je čak imao i padajući niz od osam dana, što se rijetko viđalo posljednjih nekoliko desetljeća. “Dolar će i dalje ostati određujući faktor za cijene mnogih roba, ne samo zlato, a takvo dugoročno razdoblje volatilnosti trgovcima koji igraju na kratkoročna ulaganja donijet će priliku da CFD-ima zarade na tim tržišnim obratima” kaže Ole Hansen, rukovoditelj strategije za Robe u Saxo Banci.
Na zlato također mogu utjecati i državne obveznice SAD-a, a kamatni prinosi su obrnuto povezani s cijenama zlata. Snaga američkog gospodarstva očituje se u obveznicama – jače gospodarstvo povećava im kamatni prinos, a smanjuje prinos na zlato. Podrška zlatu dolazi iz 23 središnje banke diljem svijeta koje su od početka godine oslabile monetarnu politiku. Primjerice, obveznice koje mogu funkcionirati kao sigurno utočite, u Njemačkoj sada imaju negativnu kamatu, pa se investitori okreću drugim načinima ulaganja te je zlato time ponovno u igri. Tržište očekuje da će cijena zlata i dalje padati, no pitanje je koliko je već tih negativnih očekivanja, osim daljnjeg jačanja dolara, ukalkulirano u trenutne vrijednosti, zaključuju analitičari danske investicijske banke.