Obnovljen interes za LNG na Krku

Szijarto
Mađarska je zainteresirana iz Katara godišnje otkupljivati oko milijardu i 600 milijuna kubičnih metara ukapljenog plina preko terminala u Krku, poručio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto nakon prošlotjednog posjeta Kataru.

Šef mađarske diplomacije naveo je da se u razgovorima s katarskim domaćinima razmatrao kapacitet prihvata ukapljenog plina na budućem terminalu na Krku od dvije milijarde i 600 milijuna kubičnih metara godišnje, kao i, otkriva, kapacitet konekcije plinovoda iz Hrvatske prema Mađarskoj od 1,6 milijardi kubika.

– Godišni uvoz od 1,6 milijardi kubičnih metara iz Katara mogli bi dodati mađarskom energetskom tržištu od siječnja 2021.. Time bi ostvarili vrlo bitan ‘miks’ izvora potrošnje, budući je godišnja potrošnja plina na našem tržištu oko devet milijardi i 500 milijuna kubičnih metara – kazao je Szijjarto u osvrtu za MTI.

Najave Szijjarta o uvozu katarskog plina preko LNG terminala na Krku dolaze nakon njegova lipanjskog posjeta Hrvatskoj i susreta s ministrom zaštite okoliša i prirode Tomislava Ćorića na kojem nije bilo pomaka u pogledu načelnog mađarskog interesa za ulazak u investiciju na Krku.

Nakon susreta Ćorića i Szijjarta priopćeno je da su Mađari zainteresirani za otkup 25 posto udjela u investiciji u LNG terminal, s time da je ministar Ćorić izrazio očekivanje hrvatske strane da Mađari u projekt na Krku uđu i vlasnički i kroz zajamčeni otkup plina, dok mađarska strana nije izlazila s dodatnim komentarima.

Katar je najveći svjetski izvoznik ukapljenog plina s 100 milijardi kubičnih metara godišnjeg izvoza i planom povećanja dodatnih 45 milijardi kubika u nastupajućem razdoblju. U posljednje vrijeme nije bilo službenih informacija o pregovorima i kontaktima Katara i Hrvatske oko dobave plina u budući LNG terminal na Krku.

Usprkos pobuni lokalne vlasti i građana u Omišlju, Vlada je “pobijedila” – plutajući LNG terminal definitivno stiže na Krk krajem iduće godine.

“Potpisali smo poraz samo u bitci protiv izgradinje pristana za skladište plina. Naime, on se danas radi i dalje temeljem nezakonito izdane dozvole, a suprotno čak i njoj, pa se gradi protivno glavnom projektu, studiji utjecaja na okoliš, lokacijskoj i građevinskoj dozvoli. Jedva čekamo izmjenu građevinske dozvole da vidimo što će sad Ministarstvo graditeljstva smisliti i po kojoj osnovi opravdati ovaj nezakonit projekt.

“Na ovom projektu ponovio se onaj ustaljeni hrvatski obrazac silovanja slabijeg uz svesrdnu podršku takozvanog pravosuđa i velikog dijela medija. Čekamo odluku Ustavnog suda po pitanju ustavnosti tzv. lex LNG-a, a nakon toga idemo na Europski sud za ljudska prava. Iskoristit ćemo sve instrumente, i političke i pravne, kako bismo dali odgovor onima za koje znamo da nas drže budalama. Mi nećemo šutjeti”, kaže načelnica Mirela Ahmetović.

You may also like

0 comments