Obilježeno 140 godina DZS-a

Državni zavod za statistiku (DZS) obilježio je u ponedjeljak konferencijom “Statistika – jučer, danas, sutra” 140. godišnjicu postojanja hrvatske službene statistike, odnosno od kada je 1875. godine na inicijativu bana Ivana Mažuranića osnovan Zemaljski statistički ured.

Državni zavod za statistiku, kao hrvatska službena nacionalna statistička institucija, osnovan je 1992. godine, a prema riječima današnjeg ravnatelja DZS-a Marka Krištofa, tada se zapravo gotovo od nule započeo graditi nacionalni statistički sustav. Paralelno s time, od 1997. godine hrvatski se nacionalni statistički sustav počinje prilagođavati pravilima jedinstvenog gospodarskog prostora, ali i postaje podloga svakom od pregovaračkih poglavlja koja je Hrvatska ispregovarala do ulaska u Europsku uniju.

O važnosti statističkog sustava za upravljanje europskim gospodarskim prostorom, istaknuo je Krištof, govori i podatak da to područje regulira više od 300 uredbi te preko 500 ostalih europskih propisa. Dovršetkom europske prilagodbe, pak, fokus hrvatske službene statistike postaje posve drukčiji – modernizacija i optimizacija sustava te dizanje njegove kvalitete, kazao je Krištof, dodajući i kako je “najveća potreba za statističkim podacima u vrijeme najdublje recesije, a kada stvari idu dobro, to su manje bitni podaci”.

O važnosti pravovremenih i preciznih statističkih podataka za upravljanje, kako na mikrorazini poduzeća tako i na makrorazini države, govorio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalngo razvoja i fondova EU Branko Grčić. U tome je, kazao je Grčić, ključna uloga Državnog zavoda za statistiku, ali i ostalih čimbenika statističkog sustava, poput Hrvatske narodne banke ili Ministarstva financija. Njihove su uloge “vezana priča” i ne može se govoriti o neovisnosti Zavoda za statistiku, osim u pogledu neovisnosti pri prikupljanju statističkih podataka i objave informacija.

Pritom je istaknuo kako je Vladi jedan statistički pokazatelj bio od ključne važnosti, no sada ga više nema, a to je podatak o ukupnim ulaganjima hrvatskih gospodarstvenika, koji se ranije prikupljao na tromjesečnoj bazi, a danas na godišnjoj. Krištof je na to odgovorio kako je riječ o vrlo skupom procesu prikupljanja podataka od samih gospodarstvenika, zbog čega je i ukinut, ali da će, ukoliko za time ima potrebe te ukoliko će se iznaći financijska sredstva, ponovno započeti s prikupljanjem tih podataka.

Grčić se osvrnuo i na ulogu koju statistika ima u ilustriranju promjena koje su se dogodile u jednom društvu te je kao primjer naveo neke od ‘jubilarnih’ podataka DZS-a, poput podatka da je 1880-tih u Hrvatskoj u prosjeku nepismeno bilo gotovo 70 posto od 2,3 milijuna stanovnika, a danas je na 4,3 milijuna stanovnika taj udio manji od jedan posto. Također, 1870-tih se za jednu nadnicu moglo kupiti 3,5 litre piva, a danas 23 litre, a 1880-tih hrvatski su stanovnici u prosjeku poslali jedan telegram u razdoblju od devet godina, dok su 2014. u prosjeku slali jedan SMS u 12 sati.

0 comments