Izjava sa sastanka
Skupina G7 u sljedećih će godinu dana donirati milijardu doza cjepiva protiv bolesti COVID-19 i surađivati s privatnim sektorom, G20 i drugim zemljama kako bi se doprinos povećao tijekom sljedećih mjeseci, stoji u gotovo dovršenoj završnoj izjavi G7.
Obećanje koje smo dali kada smo se posljednji put sreli u veljači 2021., i sada u Carbis Bayu, jest milijarda doza kroz godinu dana, stoji u izjavi u koju je uvid imao Reuters nakon trodnevnog summita.
Surađivat ćemo s privatnim sektorom, G20 i drugim zemljama kako bismo povećali doprinos tijekom sljedećih mjeseci, dodaje se.
Dva su izvora rekla da su diplomati koji su radili noćas dokasno gotovo dovršili završnu izjavu, iako se neki njezini dijelovi mogu izmijeniti u posljednjim trenucima.
Postojala su neka razilaženja oko izjave, Japan je, primjerice, želio jače riječi vezano uz Kinu, rekao je diplomatski izvor.
Agencija dpa, koja je također imala uvid u dio završne izjave, kaže pak da se G7 dogovorio o snažnijem stavu prema Kini na završnom danu summita u Cornwallu.
U dijelu završne deklaracije G7, piše dpa, stoji da će se pozabaviti pitanjem kineskih nepoštenih trgovinskih praksi, pitanjem ljudskih prava i gušenjem oporbe u Hong Kongu.
Istovremeno, u izjavi se naglašava zajednički interes da se surađuje s Kinom u globalnim izazovima poput klimatskih promjena i zaštite biološke raznolikosti.
To bi bilo prvi put da G7 u završnoj deklaraciji na tako izravan način kritizira drugo najveće svjetsko gospodarstvo.
Posljednjeg dan summita G7 u Cornwallu predsjednici država i vlada govorili su o klimatskim promjenama i imaju namjeru dogovoriti se o ambicioznim klimatskim ciljevima, o kojima će se zatim razgovarati na svjetskoj razini na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Glasgowu u studenom.
Zemlje G7 povećat će financijska izdvajanja za klimu te konačno održati obećanje o godišnjoj pomoći siromašnim zemljama od 100 milijardi američkih dolara, stoji u nacrtu deklaracije u kojoj, kako tvrde aktivisti za klimu, nedostaju čvrsta obećanja u gotovini.
Potvrđujemo kao kolektivni cilj razvijenih zemalja mobiliziranje 100 milijardi dolara godišnje do 2025. iz javnih i privatnih izvora, stoji u zajedničkom priopćenju sedam najrazvijenijih ekonomija svijeta.
Da bi se ostvario taj kolektivni cilj svaka članica G7 povećat će financijska izdvajanja za klimu na globalnoj razini za navedeno razdoblje, navodi se.
Iznos od 100 milijardi godišnje siromašnim zemljama trebao bi im pomoći u smanjenju emisije ugljičnog dioksida i borbi protiv globalnog zatopljenja, no aktivisti podsjećaju da su to još uvijek prazna obećanja.
Skupine za klimu koje su vidjele nacrt priopćenja tvrde da nedostaju jasno navedeni iznosi povećanih izdvajanja.
Glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona rekao je da će svaka pojedina nacija navesti na vrijeme koliko će točno povećati izdvajanja.
Neke ekološke udruge nisu impresionirane završnom deklaracijom, među njima Catherine Pettengell, direktorica mreže Climate Action Network, koja smatra da G7 nije nije odgovorio na povećane potrebe.
Razvijene zemlje dogovorile su 2009. u Ujedinjenim narodima da će pridonijeti 100 milijarda svake godine do 2020. za ugrožene siromašne zemlje od kojih se mnoge bore s rastom razine mora, olujama i sušama koje su se pogoršale zbog klimatskih promjena.
Taj cilj nije ispunjen, a djelomice je tome pridonijela i pandemija pa je britanska vlada odgodila za kraj godine UN-ovu konferenciju o klimi COP26.
Prema nacrtu deklaracije G7 smatra da bi 2021. trebala biti “prekretnica za planet” i ubrzati napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova. No u nacrtu nema pojedinosti o tome kako misle uspjeti u rezanju emisija stakleničkih plinova, nema specifičnih mjera kako misle postupno istisnuti energiju ugljena i prijeći na električna vozila.
Pettengell smatra ohrabrujućim što lideri priznaju važnost klimatskih promjena no njihove riječi moraju biti praćene specifičnom akcijom rezanja subvencija za razvoj fosilnih goriva i moraju okončati ulaganja u projekte kao što su nova naftna i polinska polja, rekla je.
U nacrtu G7 poziva ostale razvijene zemlje da im se pridruže u ostvarivanju zadanog cilja tako što će povećati svoj doprinos.
Očuvanje našeg planeta najvažnija je stvar koju mi, kao čelnici, možemo učiniti za naše narode, rekao je domaćin summita, britanski premijer Boris Johnson.
Kao demokratske zemlje, imamo odgovornost pomoći zemljama u razvoju da uberu plodove ‘čistog’ gospodarskog rasta putem poštenog i transparentnog sustava. G7 ima priliku bez presedana da pokrene globalnu Zelenu industrijsku revoluciju koja ima potencijal transformirati način na koji živimo, rekao je Johnson.
Proslavljeni britanski ekolog David Attenborough obratio se svjetskim čelnicima okupljenim na samitu u Engleskoj istaknuvši da su klimatske promjene danas u jednakoj mjeri politički i znanstveni izazov.
Znamo do u detalje što se dešava našem planetu i znamo što učiniti tijekom ovog desetljeća. Rješavanje problema klimatskih promjena u jednakoj je mjeri politički i komunikacijski izazov kao što je znanstveni ili tehnološki, kazao je Attenborough.
Imamo znanja i vještine da to riješimo na vrijeme, treba nam samo volja na globalnoj razini, poručio je Attenborough u snimljenoj izjavi političarima, prenosi HRT.
