Obamina misija u budućnosti će biti borba protiv protekcionizma

U povodu obilježavanja dvadesete godišnjice demonstracija za Radio 101 na Trgu bana Jelačića tjednik Nacional i Hrvatsko novinarsko društvo organiziraju u četvrtak, 24. studenoga, multimedijsko događanje u Muzeju suvremene umjetnosti.

Obilježavanje dvadesete godišnjice demonstracija počet će u 18 sati projekcijom filma “Dan nezavisnosti Radija 101” u režiji Vinka Brešana, u dvorani Gorgona. U 20 sati predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Jasen Mesić otvorit će izložbu fotografija Ratka Mavara, Janka Belaja, Waltera Sirotića i Damila Kalogjere, četvorice fotografa koji su zabilježili te trenutke, navodi se u priopćenju.

Prijatelji Stojedinice Zadruga, Edo Maajka, Max Jurčić i Boris Leiner, Tribute to Dino Dvornik i Psihomodo pop događaj će zaokružiti koncertom. Izložba u foajeu Muzeja suvremene umjetnosti bit će otvorena za građanstvo od  26. studenoga do 4. prosinca. Program će se upriličiti dvadeset godina nakon najvećih hrvatskih građanskih demonstracija za slobodu medija i javne riječi, održanih 21. studenoga 1996. na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, istaknuto je u priopćenju.

Dan ranije, 20. studenoga 1996., Vijeće za telekomunikacije, pod kontrolom tadašnje vlasti, odlučilo je oduzeti koncesiju za emitiranje Radiju 101, jednom od rijetkih nezavisnih elektroničkih medija koji su se kritički odnosili prema autoritarnom načinu vladanja i kršenju građanskih i medijskih sloboda, prije svega slobode javne riječi. Ta odluka dovela je do kulminacije nezadovoljstva i bunta građana svih političkih opcija i ideoloških opredjeljenja. “Na poziv HHO-a upućenim kroz radijski eter, 120.000 građana sa svijećama u rukama okupilo se na Trgu bana Jelačića za opstanak Stojedinice  i dokazalo koliki mogu biti snaga i utjecaj  jednog relativno malog medija ako on istinski zastupa interese građana, ima pravedne ciljeve i nepokolebljivu volju u borbi za nezavisnost svoje uređivačke politike”.

Najvećim demonstracijama u novijoj hrvatskoj povijesti Stojedinica je spašena, a zahvaljujući do tada neviđenoj podršci domaće i međunarodne javnosti uspjela je sačuvati svoju vlasničku i programsku neovisnost, navodi se u priopćenju.

Američki predsjednik Barack Obama zatražio je u nedjelju tijekom neformalnog razgovora u Limi od svog ruskog kolege Vladimira Putina da uloži dodatne napore u ograničavanju nasilja i patnji stanovništva Sirije, rekao je jedan izvor Bijele kuće za agenciju France presse. “Državni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov bi trebali nastaviti voditi inicijative s međunarodnom zajednicom za smanjenje nasilja i ublažavanje patnji sirijskog naroda”, rekao je Obama Putinu, prema tom izvoru.

Washington je u subotu upozorio režim Damaska i njegovog ruskog saveznika protiv eskalacije nasilja u Alepu, podijeljenom između vladinih četvrti i četvrti koje drže pobunjenici, koji su izloženi intenzivnim bombardiranjima sirijskih postrojbi. Američki predsjednik je također pozvao Putina na poštivanje obveza Rusije predviđenih sporazumima iz Minska i naglasio predanost Sjedinjenih Država i partnera poštivanju suvereniteta Ukrajine.

Neformalni razgovor američkog i ruskog predsjednika je trajao samo nekoliko minuta u sklopu summita Organizacije za gospodarsku suradnju Azije i Pacifika (APEC) u Peruu. Dvojica čelnika su kratko razgovarala, zatim se rukovala te pridružila drugim čelnicima na sastanku APEC-a, javlja AFP. “Pozdravili su se na početku susreta i kratko razgovarali”, potvrdio je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov, prenose ruske agencije.

To je njihov prvi susret nakon izbora Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Čelnici 21 zemlje područja Azije i Pacifika sastali su se ovog vikenda u Limi na razgovorima o izazovima s kojima je suočeno svjetsko gospodarstvo. Oni bi trebali usvojiti deklaraciju kojom se potvrđuje njihova predanost nastavku njihove gospodarske integracije ukidanjem trgovinskih prepreka. Odnosi Rusije i Sjedinjenih Država su na povijesno najnižoj razini nakon kraja Hladnog rata zbog suprostavljenih stajališta o krizama u Siriji i Ukrajini.

You may also like

0 comments