[vc_row][vc_column width=”1/3″]Budućnost[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Što slijedi Uljaniku nakon što je u petak stečaj proglašen i za krovnu tvrtku pulske grupacije, Uljanik d.d., jasnije će biti tek na jesen.[/vc_column][/vc_row]
Za niz tvrtki za koje su proteklih tjedana otvoreni stečajni postupci iduća dva mjeseca vjerovnici će prijavljivati tražbine, a izvještajna ročišta sazvana su ovisno o slučaju, od polovice kolovoza, te u rujnu, a za Uljanik Brodogradilište za 1. listopad.
Još se čeka točan rok za Uljanik d.d., dok će se rasplet za 3. maj znati početkom lipnja. O tijeku ovih postupaka odlučivat će opet država, koja se u slučaju Uljanika pojavljuje kao najveći vjerovnik, osim u slučaju riječkog brodogradilišta, no čije dionice ulaze u stečajnu masu, te će država s ostalim vjerovnicima odlučivati kako nastaviti proizvodnju i u tom škveru.
Premijer Andrej Plenković nakon otvaranja stečaja nad Uljanikom ustvrdio je još jednom da to ne znači likvidaciju, no stečaj Uljanika neusporediv je s nekim uspjelim stečajevima primjerice u trgovačkom lancu u kojemu se jednostavno nastavlja s prodajom robe, dok nedovršene gradnje u škveru zahtijevaju velika ulaganja. To podrazumijeva da država opet osigura potreban novac.
U slučaju dovršetka trenutno najpoznatije Uljanikove gradnje jaružala (za koju državni proračun sada isplaćuje naručitelju Jan de Nulu oko milijardu kuna po danim jamstvima) to primjerice znači da je potrebno oko 30 milijuna eura ili će ga nedovršenog prodavati. Hrvatska ima iskustva i sa stečajem u brodogradnji, kada je prije ulaska u EU, u ljeto 2012. bankrotirao naš najstariji škver Kraljevica, za koju nije bilo ozbiljnog interesa u privatizaciji. Njezine brodove dovršili su drugi škverovi, a koncesiju za obavljanje brodograđevne proizvodnje potkraj 2014. dobio je manji brodograditelj Dalmont.
Taj postupak puno je jednostavniji od onoga koji sada slijedi u Uljaniku, u kojemu će se voditi stečajevi desetak tvrtki grupacije čiji su međusobni poslovni i financijski odnosi ispremreženi. Za novi plan preslagivanja u velikoj brodogradnji i nalaženje mogućeg dugoročnog rješenja Vlada sada kao glavni vjerovnik i stečajni upravitelji koji pripremaju stečajne planove imaju vremena do jeseni, dnosi Poslovni dnevnik.
[quote_box name=””]
Vodeći kandidat europskih socijalista za budućeg predsjednika Europske komisije Frans Timmermans odabrao je Rijeku za svoje predstavljanje hrvatskim biračima.
»Ovaj grad simbolizira sve ono što bi Europa trebala biti«, poručio je iz sjedišta riječkog SDP-a Timmermans, iskusni 58-godišnji nizozemski socijaldemokrat, koji je u odlazećoj Europskoj komisiji prvi potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za regulaciju, međuinstitucionalne odnose, vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima, a prije sadašnje dužnosti bio je zastupnik u nizozemskom parlamentu i nizozemski ministar vanjskih poslova.
»U razdobljima dominacije nacionalizma, Rijeka je uvijek patila, a u razdoblju mira napredovala«, kazao je Timmermans, zauzimajući se, na primjeru Rijeke, za prevladavanje sukoba i okretanje budućnosti.»Spitzenkandidat« Timmermans osvrnuo se u Rijeci i na bolno pitanje posrnulog riječkog i pulskog brodogradilišta, Trećeg maja i Uljanika, kazavši kako se za brodogradilište i radnike koji rade u tim škverovima mora pronaći način za opstanak. »Obaviješten sam o ovom problemu, a zadaća je socijaldemokracije da pripremi europske građane i radnike za budućnost, kako za brodogradilišta u EU, tako i u Hrvatskoj.
Brodogradilišta moraju biti održiva i moraju opstati, ali je važno i da imaju dobre uprave, jer radnici to zaslužuju«, objasnio je Timmermans, istaknuvši primjer uspješnih brodogradilišta u Nizozemskoj.
Nakon konferencije za novinare koju je održao s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, županom Zlatkom Komadinom i SDP-ovim kandidatima za Europski parlament, Timmermans je posjetio Muzej moderne i suvremene umjetnosti u bivšoj tvornici Benčić, gdje je obišao glavne infrastrukturne objekte koji se obnavljaju i pripremaju za projekt Rijeka – Europska prijestolnica kulture, donosi Novi list.
[/quote_box]
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u ponedjeljak je rekao kako iz te županije traže da se u 3. maju završe započeti brodovi, pogotovo brod za kanadskog naručitelja Algomu te da Vlada odobri njegovo međufinanciranje, kako bi se omogućila isplata plaća i nastavila proizvodnja.
Komadina je to izjavio na redovnoj tjednoj konferenciji za novinare u županijskoj upravi, istaknuvši da je o tome jutros razgovarao s premijerom Andrejem Plenkovićem.
„Taj brod može proizvesti pozitivan učinak, zaposliti ljude, isplatiti plaće, ali je potrebno izvršiti međufinanciranje te očekujemo od Vlade da podupre taj način rješavanja, bez stečaja ili da se kroz stečaj zaposle ljudi i da se odradi proizvodnja te da se 3. maj, ako se to dogodi, pripremi za stečaj s preustrojem.“ Komadina je rekao da su još uvijek otvorene obje mogućnosti, da je 3. maj u specifičnoj situaciji, ali da je rješenje moguće, te da se, ako je rješenje moguće, mora i dogoditi.
„To je ono što očekujemo od Vlade, premijer je upoznat s time i očekujem pozitivnu reakciju, da se odobri završetak broda i međufinanciranje izgradnje tog broda, što bi dalo plaće zaposlenicima u 3. maju, smanjilo bi dug države po jamstvima i imalo bi pozitivan učinak na državni proračun.“ rekao je.
Komadina je najavio i da će biti osigurano dodatnih 600.000 kuna za fond solidarnosti za djecu čiji roditelji rade, ali ne primaju plaću, među kojima su djeca trećemajaca.
“Treba imati solidarnosti s onima koji su dosad uplaćivati i stvarali prihode gradovima, općinama, županiji i državi, na tom tragu sam se jutros čuo s premijerom,“ rekao je i dodao da je “ovih dana u intenzivnoj prepisci s resornim ministarstvima u vezi s prijedlozima za rješavanje problema 3. maja.”
Pročelnik za financije Krešimir Parat najavio je prvi ovogodišnji rebalans županijskog proračuna, koji će biti povećan za 60,2 milijuna kuna ili za 6,7 posto, s početnih 894 milijuna kuna na 954,2 milijuna kuna.
Proračun se povećava zbog prijenosa sredstava iz prošle godine (40,9 milijuna kuna) te zbog povećanih prihoda i primitaka tekuće godine (19,3 milijuna kuna), kao što su primici od poreza na dohodak, a bit će povećana i rashodovna strana proračuna.
