Novih 98 milijardi eura u finacijskom sustavu, dvostruko više likvidnosti nego li se očekivalo

Frankfurt – Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je u financijski sustav ubrizgala gotovo 98 milijardi eura, dvostruko više likvidnosti nego što se očekivalo, pokazali su podaci središnje monetarne institucije eurozone.

Banka sa sjedištem u Frankfurtu objavila je da su se 143 banke zadužile za ukupno 97,8 milijardi eura, u sklopu trećeg kruga programa kreditiranja čiji je cilj poduprijeti posustalo gospodarstvo eurozone i zaustaviti usporavanje inflacije. Iznos tih kredita dvostruko je veći u odnosu na prognoze analitičara koje su se kretale oko skromnijih 40-ak milijardi eura, u sklopu programa takozvanih ciljanih dugoročnih operacija refinanciranja (TLTRO).

Taj je ECB-ov program osmišljen s ciljem poticanja banaka da kreditne plasmane usmjere prema malim i srednjim poduzećima i da time pomognu gospodarstvu eurozone da se osovi na noge. Ovoga bi puta ECB-ovi krediti trebali motivirati banke na veće kreditiranje realnog gospodarstva jer će ih morati vratiti već za dvije godine, umjesto dosada predviđene četiri, ne budu li mogle dokazati da je novac preusmjeren tvrtkama i kućanstvima. Ti krediti nude se po fiksnoj kamatnoj stopi od 0,15 posto, što je nešto više od ECB-ove referentne kamatne stope od 0,05 posto. Uspjeh dosadašnja dva kruga takvog kreditiranja, u rujnu i prosincu 2014., bio je relativno ograničen, s obzirom da je na njima uzeto oko 212 milijardi eura zajmova. Do iduće godine u planu je još pet takvih aukcija.

Bolji od očekivanog interes na današnjoj aukciji “ne znači nužno da će kreditiranje sada početi rasti. I dalje je očito da su ECB-ova ranija očekivanja u pogledu navedenih kredita bila previše optimistična”, kazala je ekonomistica u Capital Economicsu Jennifer McKeown. Sada ostaje za vidjeti hoće li novi ECB-ov instrument protiv deflacije, program kupovina obveznica, odnosno kvantitativnog labavljenja, biti uspješniji u podupiranju gospodarstva, dodaju analitičari. “Učinkovitost toga programa bit će ograničena zbog slabosti bankovnih kanala kreditiranja i ionako već rekordno niskih kamatnih stopa”, upozorila je McKeown.

You may also like

0 comments