[vc_row][vc_column width=”1/3″]Saudijski kralj Salman je zbog krize s Katarom otkazao sudjelovanje na sastanku skupine G20. To pokazuje da na planu vanjske politike ne ide sve onako kako to želi njegovo kraljevstvo. Ali, u tome postoje i šanse.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Da je sve bilo po planu, saudijski kralj Salman bi krajem tjedna doputovao na summit G20 i to s jakim pozicijama. Kriza s Katarom koju su izazvali Saudijska Arabija i njezini saveznici bi dotle već mogla biti okončana. Jer, dotle bi se – prema saudijskoj računici – mali emirat pokorio zahtjevima Saveza, pa bi prekinuo diplomatske kontakte s Iranom i ugasio televizijsku postaju Al Jazeeru. A Saudijska Arabija bi se mogla predstaviti kao nesporni hegemon na poluotoku.[/vc_column][/vc_row]
No, nije bilo tako: Katar se nije pokorio, bar ne u roku koji mu je dan. Na inicijativu kuvajtskog emira koji posreduje u sporu, rok je produžen za dva dana. No, to je iza kulisa očigledno stvorilo priličnu nesigurnost, pa je kralj Salman bio prinuđen otkazati sudjelovanje na summitu. Tamo će, prema navodima saudijskog veleposlanstva u Berlinu, umjesto njega biti državni ministar Ibrahim al Asaf. To znači: iz saudijske perspektive ovaj summit nije tako važan da bi se na njega moralo slati nekog političara iz prve garniture. Nema ni dva tjedna kako je kralj proglasio svog sina Mohameda bin Salmana – skraćeno MbS – za novog princa – i to na štetu dosadašnjeg krunidbenog princa Mohameda bin Najefa. A ovaj je prije dvije godine potisnuo tadašnjeg krunidbenog princa Mukrina bin Abdulaziza koji je, kao i Salman, bio sin osnivača države Abdela Aziza ibn Sauda – i to je bila povijesna novina, jer su kao nasljednici uvijek smatrani sinovi Ibn Sauda, a ne njegovi unuci.
Novo uređenje hijerarhije oko trona, povezano sa smjenom generacija na čelu države, daje naslutiti koliko su nemirne vode u kojima se Kraljevstvo trenutno nalazi. Sve se to događa prilično užurbano, što se i vidi iz činjenice da će kralj ostati u Rijadu. Na području vanjske politike se sada očito malo toga događa onako kako to zamišljaju u saudijskoj prijestolnici.
Šanse u Hamburgu?
Baš tu okolnost je Saudijska Arabija mogla iskoristiti kao šansu za uspješan nastup u Hamburgu. Njemačka vlada kao domaćin summita već ulaže napore da ne dođe do eskalacije konflikta u Perzijskom zaljevu. „Ono što je sada potrebno jest ozbiljan dijalog među sudionicima kako bi se našli konstruktivni momenti za pregovore“, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel, koji se trenutno (od ponedjeljka) nalazi u posjetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Kuvajtu. „Tome bi svi morali doprinijeti i pokazati da su spremni suočiti se s pozicijama druge strane.“ Ako Gabrielova inicijativa pomogne smirivanju odnosa Saudijske Arabije i Katara, onda bi to moglo pomoći Saudijcima.
Izazovi za budućnost
MbS-u bi sigurno dobro došao neki vanjskopolitički bod. Njega se smatra odgovornim za rat u Jemenu koji traje već više od dvije godine, rat koji je tisuće Jemenićana koštao života i koji Saudijsku Arabiju nije odveo ni korak dalje kada je riječ o afirmaciji njezinih vanjskopolitičkih interesa. Naprotiv: glavni suparnik Iran, koji se protiv Saudijske Arabije bori i u Jemenu, stvara sve veću premoć. „Iran“, piše u međunarodnom magazinu za Bliski istok Monitor, „uživa gledajući kako Saudijska Arabija investira milijarde u rat protiv najsiromašnije zemlje arapskog svijeta.“
Pri tome je saudijska Arabija pod pritiskom i mora nešto učiniti. Polovica njezinoga stanovništva je mlađa od 25 godina. Svake godine stotine tisuća studijskih apsolvenata traže radno mjesto – a jako malo ih ga i nađe. Sada krunidbeni princ želi to preduhitriti svojom Agendom 2030. Glavna namjera mu je da saudijsko gospodarstvo oslobodi ovisnosti o nafti, koja će do 2030. godine u velikoj mjeri biti potrošena.
Vizija MbS-a
U sklopu predviđenih reformi MbS hoće promijeniti društveno i ekonomsko stanje u zemlji. U jednom intervjuu za časopis The Economist upitan je kako on zamišlja budućnost Saudijske Arabije. Odgovor je glasio: „Saudijsku Arabiju koja nije ovisna o nafti, koja ima gospodarski rast, transparentne zakone (…) Saudijsku Arabiju koja može ispuniti snove i ambicije svakoga građanina tako što će stvoriti odgovarajuće okruženje za to.“ MbS je dalje rekao da hoće kraljevstvo koje jamči sudjelovanje svakoga građanina u procesu odlučivanja. Da želi „Saudijsku Arabiju koja je važan dio svijeta, koja sudjeluje u globalnoj proizvodnji i suočavanju s globalnim izazovima.“
Ta vizija o budućnost Kraljevstva je još uvijek – kako o tome svjedoče izvještaji velikih organizacija za ljudska prava – u suprotnosti s političkom i društvenom realnošću zemlje. Njezino vodstvo do sada nije baš mnogo vodilo računa o sudjelovanju i emancipaciji građana. U Hamburgu je kralj Salman mogao pokazati koliko ozbiljno njegova zemlja shvaća plan njegovog sina, novog krunidbenog princa. Mogao je stupiti i u dijalog s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji podržava Katar. To je sada prepušteno – ako se uopće i dogodi – jednom nepoznatom državnom ministru, piše DW.
