[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza tjedna [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su prošloga tjedna, peti puta za redom. Dosegnule su najviše razine od studenoga prošle godine zbog dobrih pokazatelja američkog gospodarstva i sukoba u Libiji[/vc_column][/vc_row]
U Londonu se trgovalo po cijenama višim za gotovo 3 posto, a u SAD-u po cijenama višim za gotovo pet posto. Poticaj cijenama pružili su bolji pokazatelji američkog tržišta rada, otvoreno je 196 tisuća novih radnih mjesta, što je više nego li se očekivalo.
Ti su podaci ublažili strahovanja od prebrzog usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, a time i od slabljenja potražnje za energentima. Podršku cijenama pružila je nada ulagača u trgovinski dogovor SAD-a i Kine tj. u završetak carinskog rata, koji je cijelu prošlu godinu rušio dva najveća gospodarstva. Naime, Donald Trump je rekao kako su dvije zemlje blizu dogovora, kako bi on mogao biti zaključen u roku od četiri tjedna.
Drugi razlog povišenju cijena je i smanjena proizvodnja OPEC-a na 1.2 milijuna barela na dan. Razlozi su I sankcije Venezueli I Iranu, što dodatno ograničava ponudu na tržištu. Sukob u Libiji mogao bi dodatno smanjiti opskrbu.
S druge strane, rast cijena nafte ograničen je zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom, ali i zbog rekordne proizvodnje u SAD-u. Naime, prošli tjedan je proizvodnja nafte u SAD-u dosegla 12.2 milijuna barela dnevno, što je do sada najviša razina proizvodnje jedne zelje u svijetu. Uz to, povećan je I broj aktivnih naftnih bušotina u toj zemlji.
Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako cijene nafte dodatno porastu, te planove bi mogli i odgoditi.
