Novi plinski pravci u jugoistočnoj Europi

TAP i Turski tok
Bugarska i Grčka pokreću izgradnju plinovodne poveznice koja će omogućiti dostavu plina iz Azerbajdžana u Bugarsku, navodi portal EnergyMarketPrice.

Procjenjuje se da će grčko-bugarska plinska interkonekcija koštati 220 milijuna eura, a predviđeni kapacitet bit će između 3 i 5 milijardi prostornih metara plina godišnje. Taj će plinovod obje države osloboditi vezanosti za ruski plin, što je revolucionarno.

Taj plinovod pod radnim nazivom IGB bit će položen između Komotina u Grčkoj i Stare Zagore u Bugarskoj, a veže se na plinovod TAP koji će azerbajdžanski plin dovesti sve do Italije.

Na ceremoniji u blizini granice premijeri Bojko Borisov i Alexis Tsipras nadzirali su formalni početak izgradnje 182 kilometra poveznice između plinovodnih sustava dviju zemalja. Plinovod bi trebao početi s radom krajem 2020. godine, kada bi u Bugarsku trebao stići plin iz azerbajdžanskog polja Shah Deniz 2.

Gradnju plinovoda podržao je Europski fond za strukturalne investicije s 39 mil. eura i EIB zajmom. Ovim plinovodo osim sigurnosti dobave jača se geopolitička važnost Bugarske i Grčke, posebno ako se uzme u obzir da bi u isto vrijeme s radom trebao početi Turski tok, koji će ruski plin preko Turske i Grčke dovesti do Srbije, Mađarske i Austrije.

Na plinovod TAP trebao bi se u nekoj perspektivi nadovezati plinovod IAP koji bi preko Albanije trebao obalom doći i do Hrvatske, no problem je što u ovoj regiji uglavnom nema veće potrošnje plina, odnosno ona stagnira kontinuirano pa je pitanje hoće li uopće biti ekonomski opravdano graditi takvu skupu infrastrukturu.

Trans-jadranski plinovod (TAP) prešao je krajem travnja stjenovite planine u Albaniji, stoga je plinovod na najboljem putu da doista počne isporučivati ​​plin u Europu sljedeće godine. Protežući se 878 km od turske granice preko Grčke, planine Albanije i Jadranskog mora do Italije, TAP je kamen temeljac energetske sigurnosne politike Europske unije kojoj je cilj blokiranje utjecaja za ruski plin.

Tom rutom će se od sljedeće godine transportirati do 10 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje iz polja Shah Deniz II u Azerbajdžanu. Od ukupnog troška TAP-a od 4,5 milijardi eura, dionica diljem Albanije koštala je trećinu tog dijela zbog teškog terena. “Ponosni smo što smo se izborili s ovim izazovom i izgradili smo plinovod koji prelazi preko 2.000 metara nadmorske visine”, izjavio je ravnatelj TAP-a u Albaniji Malfor Nuri, dodajući kako je TAP najveća strana investicija u Albaniji.

Najveći dio polaganja cijevi sada je u Grčkoj i Albaniji. Osim terena, graditelji su se morali suočiti sa 100 puta većim brojem vlasnika zemlje u razlomljenim parcelama u Albaniji nego što bi to imali s drugim europskim zemljama i dvostruko većim brojem zemljoposjednika s kojima se kompanija morala suočiti u Grčkoj, priopćili su predstavnici TAP AG u Albaniji.

Cjevovod je prelazio rijeke 19 puta, uključujući rijeku Seman čak osam puta. Građevinski radovi su ponekad bili zaustavljeni kako bi zakonom zaštićeni golubovi izgradili svoja gnijezda prema pravilima zaštite okoliša. U međuvremenu, u Italiji se radi na izgradnji prijemnog terminala i kopnenog cjevovoda, a Grška i Bugarska počinju rad na interkonekciji koja će plin dovesti skroz do Bugarske.

„Transjadranski plinovod će biti dovršen u roku. Što se tiče ukupnog napretka projekta, završili smo 86,5% – uključujući sve inženjerstvo, nabavu i izgradnju ”, izjavio je za Reuters Luca Schieppati, njegov izvršni direktor. TAP AG dioničari su BP, azerbajdžanski SOCAR, Snam, Fluxys, Enagás i Axpo, a projekt se natječe s Turskim tokom koji će ruski plin u isto vrijeme dovesti u JI Europu.

You may also like

0 comments