Novi pad industrijske proizvodnje, proizvodnja energije stagnira

RBA Analize
Prema posljednjim podacima DZS-a, uz smanjenje u odnosu na srpanj za 1,1% (sezonski i kalendarski podaci), obujam industrijske proizvodnje u kolovozu je na godišnjoj razini niži za 1,2% (kalendarski podaci).

Trend negativnih godišnjih stopa rasta obujma industrijske proizvodnje koji kontinuirano traje od studenog prošle godine nastavljen je i u kolovozu, iako sporijom dinamikom. Prema posljednjim podacima DZS-a, uz smanjenje u odnosu na srpanj za 1,1% (sezonski i kalendarski podaci), obujam industrijske proizvodnje u kolovozu je na godišnjoj razini niži za 1,2% (kalendarski podaci). Prema izvornim indeksima na godišnjoj je razini pad također iznosio 1,2%.

Kumulativno, od siječnja do kolovoza 2020. u odnosu na isto razdoblje lani pad je iznosio 5,2% godišnje. Iako sporijom dinamikom u odnosu na prethodne mjesece, pad u promatranome razdoblju najvećim je dijelom rezultat zatvaranja većine gospodarskih aktivnosti i otežanog protoka roba zbog mjera uvedenih za suzbijanje pandemije koronavirusa.

Prema GIG-u, pad unutar kategorije Netrajnih proizvoda za široku potrošnju koji traje od kraja 2019. nastavljen je i u kolovozu uz godišnju stopu pada od 5,1%. Uz blagi pad Energije za 0,2% godišnje ostale kategorije bilježe rast, Kapitalni proizvodi +4,5%yoy, Intermedijarni proizvodi +0,8%yoy, Trajni proizvodi za široku potrošnju +0,5%.

Promatrano prema djelatnostima, prerađivačka industrija koja čini preko 80% ukupne proizvodnje nastavila je padati na godišnjoj razini jedanaesti mjesec zaredom te je uz blago usporavanje dinamike u kolovozu bila niža za 1,7%. U Rudarstvu i vađenju, obujam industrijske proizvodnje pao je za 8,1% dok je u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji porastao za 5,8%.

Unutar prerađivačke industrije, uz godišnji pad između ostalog u kategorijama proizvodnje ostalih prehrambenih proizvoda (-1,7%), proizvodnje pića (-24,2%), proizvodnje odjeće (-16,6%), prerada drva (-9,6%), proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-23%), očekivano, godišnji rast obujma industrijske proizvodnje zabilježen je kod proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (+5,3%), proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda (+20,4%), proizvodnje gotovih metalnih proizvoda (+11,7%) te proizvodnje računala te elektroničkih proizvoda (+8,5%).

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u kolovozu bio je niži za 3,1% u odnosu na isto razdoblje lani dok je proizvodnost rada bila niža za 1,7%.

Kontrakcija domaće potražnje kao i niži izvoz robe i u nastavku će se godine odražavati kroz negativne godišnje stope rasta industrijske proizvodnje. U godini pred nama očekujemo oporavak industrijske proizvodnje, ali niska konkurentnost i produktivnost domaće industrije te razina tehnološke intenzivnosti ostat će glavna prepreka snažnijem razvoju i višim stopama rasta.

Oporavak eurozone od koronakrize usporit će u četvrtom tromjesečju, nakon početnog zamaha u ljetnim mjesecima, pokazuje istraživanje ekonomskih instituta u Njemačkoj, Švicarskoj i Italiji.

„Gospodarski rast u eurozoni stabilizirat će se u četvrtom tromjesečju, nakon snažnog oporavka u trećem“, stoji u priopćenju njemačkog instituta ifo, koji je objavio ekonomske projekcije zajedno sa švicarskim institutom KOF i talijanskim statističkim uredom Istatom.

U zadnja tri mjeseca ove godine gospodarstvo eurozone trebalo bi porasti 2,2 posto u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna kada je poskočilo 8,2 posto, pokazuje istraživanje ifo-a, KOF-a i Istata. U drugom tromjesečju gospodarstvo je zbog ograničenja uvedenih kako bi se suzbilo širenje koronavirusa palo 11,8 posto. U cijeloj 2020. gospodarstvo eurozone trebalo bi, prema procjeni instituta, pasti 8 posto.

U prvom tromjesečju 2021. godine, pak, aktivnosti bi trebale porasti 1,5 posto u odnosu na posljednja tri mjeseca 2020. Instituti ujedno naglašavaju da njihove prognoze uključuju visoku razinu neizvjesnosti, ponajprije zato što broj novozaraženih Covidom-19 u mnogim europskim zemljama trenutno snažno raste.

Rast bi tako mogao biti snažniji bude li u kratkom roku pronađeno i distribuirano efikasno cjepivo, što bi ojačalo povjerenje potrošača i poduzeća i poboljšalo domaću potražnju i izglede za rast, objašnjavaju.

Gospodarstvo bi pak mogle zakočiti strože mjere suzbijanja zaraze, koje bi vjerojatno znatno prigušile povjerenje potrošača i povećale preventivnu štednju, uz negativan utjecaj na potrošnju i investicije, dodaju.

You may also like

0 comments