Konferencija HBOR-a
Nekim kompanijama je već agresija Rusije na Ukrajinu iz 2014. signalizirala potrebu diversifikacije poslovanja, istaknuto je na panelima u sklopu 19. HBOR-ove međunarodne konferencije o poticanju izvoza, pri čemu je riječi bilo i poremećajima u opskrbnim lancima i rastu cijena energenata i sirovina.
Na panelu o mogućnostima podrške gospodarstvenicima koji trpe posljedice rata u Ukrajini između ostalih su sudjelovali hrvatski izvoznici na čije poslovanje rat značajno utječe – predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen, predsjednik Uprave Klimaopreme Sergio Galošić te glavni izvršni direktor Jadran – Galenskog laboratorija Mislav Vučić.
Upitan je li moguć prestanak bilo kakve suradnje s Rusijom, Došen je rekao da “naravno da je moguće, jer se strategije usklađuju s okolnostima i poslovnim pozicijama”.
Naime, AD Plastik ima dvije tvornice u Rusiji, a Došen je apostrofirao rusko tržište kao značajno, no ne i presudno.
Istaknuo je pretežitu orijentiranost na europsko tržište, a dodao je da im ne pričinja problem ni što je najveći pojedinačni dioničar AD Plastika investicijski fond iz Sankt Peterburga.
Vučić je rekao da je značajan negativan utjecaj na poslovanje tvrtke imala agresija Rusije na Ukrajinu 2014. godine, kada su doživjeli pad prodaje na ukrajinsko tržište od 60 posto.
U međuvremenu se kompanija fokusirala na otvaranje novih tržišta. Istaknuo je da Jadran – Galenski laboratorij trenutno u Ukrajini ima 63 zaposlenika.
Galošić je rekao da Klimaoprema nije značajnije osjetila izravne posljedice zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, jer je nova strategija kompanije donesena prije pet godina predvidjela diversifikaciju poslovanja, u čemu su uspjeli.
No, kao puno veći problem i posljedicu rata u Ukrajini vidi poremećaje u dobavnim lancima, koji su doveli do rasta cijena sirovina.
Smatra da će ti problemi potrajati, a treba vidjeti kako će se Europa preorijentirati na neka druga tržišta.
Viktor Berki iz mađarske izvozne banke EXIM Hungary i predsjednik Uprave latvijske razvojne banke Altum Reinis Berzinš su također rekli da izvoz kompanija iz njihovih zemalja u Ukrajinu, Rusiju i Bjelorusiju nije toliko značajan, no tu je izražen negativan utjecaj ruske agresije na Ukrajinu po njihova gospodarstva zbog poremećaja dobavnih lanaca te rasta cijena sirovina i energenata.
Član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo je istaknuo da je ta banka vrlo brzo reagirala po izbijanju agresije, a u koordinaciji s izvoznicima i drugim razvojnim bankama.
Rekao je da je nastavljena podrška postojećim izvoznicima u Ukrajinu, posebice u segmentima informatike i farmacije.
Naime, naveo je da je ta banka u 2020. i 2021. godini, kroz poslove izvozne kreditne agencije koju obavlja u ime i za račun RH, podržala izvoznih poslova u visini većoj 170 milijuna eura, od čega se na tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije odnosilo oko 40 milijuna eura.
“Od tih 40 milijuna eura, trenutno na tržištima Rusije, Ukrajine i Bjelorusije imamo oko 15 milijuna eura ‘otvorenih pozicija’. To su poslovi šest naših izvoznika koje trenutno podržavamo”, izvijestio je Čuvalo.
Nadalje, kroz društvo kćer, Hrvatsko kreditno osiguranje, putem kojeg se također osiguravaju inozemni poslovi, ali ne u ime i za račun RH, već kao svaki drugi tržišni ulagač, u prethodne dvije godine pokriveno je poslova, domaćih i inozemnih, vrijednosti veće 3,5 milijardi eura.
Samo na tri spomenuta tržišta, u 2020. i 2021. odnosilo se 85 milijuna eura, dok trenutno putem te tvrtke kćeri izloženost iznosi oko dva milijuna eura, izvijestio je Čuvalo.
“HBOR nije ni prije, a neće ni sad, ostaviti svoje izvoznike same na tim tržištima”, poručio je.
Čuvalo je najavio da će zbog posljedica ratne situacije u Ukrajini, HBOR uskoro prema poduzetnicima izaći s novim paketom mjera, u vidu i povoljnijih uvjeta financiranja i jamstvenih shema.
Održan je i panel o utjecaju rata u Ukrajini na političke i gospodarske aktivnosti, na koji se javila i veleposlanica RH u Ukrajini Anica Djamić, a s obzirom da su u Kijevu danas proglašene dvije uzbune, nije se mogla obratiti uživo, već snimljenom video porukom.
Rekla je da u Ukrajini zbog rata velike posljedice trpe privatni poduzetnici, dok zaposlenici javnog sektora redovno primaju plaće.
Istaknula je da će Ukrajina u budućnosti nastojati diversificirati svoje gospodarstvo, naravno i putem izvoza, pri čemu očekuju i na pomoć Hrvatske.
Veleposlanik Ukrajine u RH Vasil Kirilič je ocijenio da je cilj Putina, ali i Rusije s obzirom na visoku podršku koju uživa, uništiti Ukrajinu kao državu i Ukrajince kao narod, pri čemu je podsjetio i na neke primjere iz povijesti, poput Holodomora, tijekom kojeg je 30-ih godina prošlog stoljeća u sovjetskoj Ukrajini od gladi umrlo više milijuna stanovnika.
Na pitanje mogu li tvrtke koje posluju s Rusijom paralelno poslovati i u Ukrajini, Kirilič je rekao “kategorički ne”. Zahvalio je podršci Hrvatske Ukrajini, uključujući i pomoć ukrajinskim izbjeglicama.
Predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ) Darinko Bago se javio iz publike i rekao da radi veliku razliku između ruske politike i ruskog naroda, pri čemu je istaknuo da se slaže da se u velikom dijelu proizvoda s Rusijom ne trguje.
No, poručio je, nema toga tko može zabraniti da se lijekovi, kao ono što je najnužnije za život građana, izvoze u Rusiju, “jer nas to svrstava u kategoriju nacizma”.
O uzrocima ruske agresije na Ukrajinu govorili su i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mirko Bilandžić i rektor i član Uprave Sveučilišta VERN Vlatko Cvrtila, pri čemu je Bilandžić istaknuo geostrateški položaj Ukrajine, s obzirom da se našla na razmeđi između istoka i zapada, pri čemu ju je ta pozicija dovela do toga “da bude žrtva velikog geostrateškog sukoba”.
Kada se psihoanalitički promotri ruski narativ, koji između ostalog negira ukrajinsku državu i naciju, Putin cijelo vrijeme projicira ugroženost Rusije od Zapada i Ukrajine, što je iracionalni moment, koji je jedan od razloga zbog kojeg će Ukrajina pobijediti u ratu, ocijenio je Bilandžić, no rekavši da trenutno nije moguće procijeniti kada će rat završiti.
Cvrtila je rekao da je Rusija u svojoj prošlosti uvijek imala hegemonijski koncept utjecaja prema susjedima, koji je najuspješnije provodila tijekom SSSR-a.
Smatra da će sukob trajati jako dugo, no koji će imati i svoju “zamrznutu dimenziju”, što su također pokazali neki primjeri iz vojne povijesti Rusije.
Direktorica organizacije New Europe Center iz Kijeva Aliona Getmančuk je navela da istraživanja pokazuju veliku podršku Ukrajinaca članstvu u Europskoj uniji, uključujući i visoku podršku u istočnom dijelu Ukrajine.
Iako još nije spremna da postane članica, Ukrajina je spremna postati zemlja kandidat za članstvo u Uniji, što bi predstavljalo veliku priliku za tu zemlju, poručila je Getmančuk.
Drugog dana HBOR-ove konferencije uvodno se obratio i posebni savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu Julije Domac, ujedno i prenijevši pozdrave predsjednika Zorana Milanovića konferenciji.
Domac je rekao da HBOR radi sjajan posao i da je svijetli primjer hrvatske administracije. a da je u vremenima krize dobro imati jaku, organiziranu i brzu državu.
Ocijenio je da će “brzina obilježiti slijedeće razdoblje”, s obzirom kako se krize brzo događaju i koliko je potrebno brzo reagirati.
“Budućnost pripada ne velikima i ne financijski moćnima, već brzima”, ocijenio je Domac.
Poručio je i da je energija “nije baš” tržišna, već strateška kategorija, s obzirom da u određenim trenucima uvjetuje i političku nezavisnost.
“Mislim da smo toga postali na teži način”, mišljenja je Domac.
No naveo je i da brojni poduzetnici užurbano grade fotonaponske elektrane na proizvodnim pogonima, svjesni da, kada kontroliraju vlastitu energiju, kontroliraju i svoju poslovnu budućnost.
