Za Hrvatsku rizik pad izvoza
“Recipročne” carine predsjednika Donalda Trumpa stupile su na snagu 9. travnja 2025., označavajući novu fazu globalnog trgovinskog rata. Najupečatljivija mjera su carine od 104 posto na kinesku robu, odgovor na kineske protumjere i odbijanje Pekinga da popusti pred Trumpovim zahtjevima. Dok se SAD priprema za pregovore s nekim zemljama, Kina ostaje nepopustljiva, najavljujući borbu “do kraja”. Ovaj sukob izazvao je lančanu reakciju na svjetskim tržištima, a pitanje je koliko će Hrvatska, kao dio EU, osjetiti posljedice.
Europske burze u srijedu su zabilježile pad veći od 2 posto. STOXX 600 indeks pao je za 2,5 posto, dok su londonski FTSE skliznuo na 7.750 bodova (-2,01%), frankfurtski DAX na 19.865 bodova (-2,05%), a pariški CAC na 6.945 bodova (-2,17%). Pad je posljedica carina od 20 posto na uvoz iz EU, ali i šire nesigurnosti zbog sukoba SAD-a i Kine. Njemački ministar financija Joerg Kukies upozorio je na rizik od recesije, dok su energetski sektor (-3,8%) i banke (-2,8%) predvodili padove. Azijske burze također su pogođene: Nikkei je potonuo za 4 posto, a južnokorejski Kospi ušao je u “medvjeđe” područje. Ipak, Šangaj je zabilježio rast od 1 posto zahvaljujući poticajima vlasti.
Trump je carine opravdao potrebom za zaštitom američke ekonomije, koja se suočava s deficitom od 2000 milijardi dolara godišnje i slabljenjem industrije. Carine na kinesku robu porasle su s 54 na 104 posto nakon što je Peking uveo vlastite tarife od 54 posto na američke proizvode. Bijela kuća tvrdi da carine donose 2 milijarde dolara dnevno, iako podaci Ministarstva financija pokazuju skromniji priljev od 200 milijuna dnevno. Trump optužuje Kinu za valutnu manipulaciju jer je juan pao na najnižu razinu od 2023., no vjeruje da će Peking ipak zatražiti pregovore.
Miro Kovač, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, u emisiji Studio 4 istaknuo je da Trumpova strategija cilja očuvanje američke dominacije razbijanjem saveza Kina-Rusija-Iran. Umjesto fokusiranja na mir u Ukrajini ili na Bliskom istoku, SAD pod Trumpom stavlja naglasak na ekonomski oporavak i vraćanje proizvodnje iz Azije. Kovač smatra da ove mjere, iako bolne, mogu dugoročno ojačati SAD, ali i utjecati na sigurnosne odnose, posebno u Indopacifiku.
U Kini se održava hitan sastanak čelnika kako bi se osmislio odgovor na carine i podržalo gospodarstvo. Očekuju se mjere za poticanje potrošnje i stabilizaciju tržišta. EU, suočena s carinama od 20 posto, priprema protumjere, dok Južna Koreja uvodi subvencije za automobilsku industriju. Ekonomisti upozoravaju da će teret carina na kraju pasti na potrošače, podižući cijene robe poput odjeće i elektronike.
Za Hrvatsku, kao malu i otvorenu ekonomiju unutar EU, rizik leži u padu izvoza i poskupljenju uvoza. Trgovinski rat može usporiti gospodarski rast EU, što bi pogodilo hrvatske tvrtke ovisne o europskom tržištu. Ipak, moguće premještanje proizvodnje iz Azije u SAD ili Europu moglo bi donijeti nove prilike za investicije. Situacija ostaje fluidna, a posljedice neizvjesne.
