[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ovoga tjedna se u Washingtonu nastavljaju trgovinski pregovori između SAD-a i Kine. Koliko su te dvije zemlje udaljene od novog dogovora koji bi popravio njihove odnose? Iz SAD-a stižu proturječni signali.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Osjećaji su pomiješani – i to već mjesecima: čas izgleda da je otvoreni trgovinski rat između SAD i Kine neizbježan, čas stižu signali optimizma, najčešće u obliku poruka Donalda Trumpa na Twitteru. Predsjednik SAD-a je još prošli tjedan izrazio zadovoljstvo kada je riječ o trenutnom stanju razgovora: „Čini mi se dobro kako sada stvari stoje.” On je uvjeren da je Kini stalo do dogovora.[/vc_column][/vc_row]
Posve drugačije zvuči američki ministar trgovine Wilbur Ross, koji ne očekuje da će SAD i Kina tako brzo postići suglasnost. Prije nekoliko dana on je izjavio da je rješenje udaljeno „miljama”, ali je dodao da postoje dobre šanse za postizanje dogovora s 30-članom kineskom delegacijom. A ministar financija Steven Mnuchin je potom rekao da je „postignut veliki napredak”. Kinezi, koje predvodi vicepremijer Liu He, 30. i 31. siječnja će se sastati s opunomoćenikom vlade SAD-a za trgovinu Robertom Lighthizerom i ministrom financija Mnuchinom.
Michael Pillsbury, eksterni savjetnik predsjednika Trumpa, smatra da razgovori koji počinju u srijedu neće donijeti napredak. Ovaj stručnjak za Kinu važi kao „jastreb” kada je riječ o američkoj politici prema Kini. Smatra se da direktor Centra za strategiju prema Kini s konzervativnog instituta Hudson ima vrlo dobar odnos s Trumpom. Spomenuti institut se nalazi u blizini Bijele kuće, u kojoj je Pillsbury očito čest gost u posljednje vrijeme.
Vremena nema mnogo, jer „primirje” koje su na marginama sastanka G-20, održanog 1. prosinca u Buenos Airesu, dogovorili predsjednici Trump i Xi Jinping važi samo do ožujka. Ako dotle ne bude nekakvog dogovora, Trump će uvesti carine na gotovo sve kineske proizvode u vrijednosti od oko 500 milijardi dolara.
Donaldu Trumpu smeta veliki američki deficit u trgovini s Kinom. On optužuje vodstvo u Pekingu za nedozvoljeno subvencioniranje kineskih firmi, nelojalnu trgovinu i krađu nematerijalne imovine. Ali deficit u trgovinskoj bilanci s Pekingom se povećao. Kineski trgovinski suficit se u odnosu na 2017. povećao za čak 17 posto i prošle godine je iznosio više od 323 milijarde dolara, što je, kako prenosi agencija Reuters, najveća vrijednost od 2006. do danas.
I pored već uvedenih carina na kinesku robu, koje su dijelom drastične, kineski izvoz u SAD se 2018. u usporedbi s 2017. povećao za 11,3 posto, dok je izvoz iz SAD-a u Kinu u istom razdoblju povećan samo za 0,7 posto.
SAD je u siječnju 2018. uveo prve carine na kineske perilice za rublje i solarne module. U ožujku su uslijedile carine na robu od čelika (25%) i aluminija (10%). Potom su uvedene daljnje carine, koje su išle do 25 posto, na više od tisuću proizvoda, prije svega tehnoloških. To je trebala biti kompenzacija za štetu koju je američko gospodarstvo pretrpjelo zbog kineskih povreda imovinskih prava i iznuđenog transfera tehnologije.
Te carine pogađaju prije svega proizvode kineske inicijative „Made in China 2015″, među njima dijelove za zrakoplove, robote i strojeve, vozila kao što su automobili na električni i hibridni pogon, kao i na tehnologije informacija i komunikacija.
Kina je dan kasnije uzvratila udarac i uvela carinu na robu iz SAD-a u vrijednosti od oko 50 milijardi dolara, i to prije svega na poljoprivredne proizvode, automobile, kao i životne namirnice poput sjemena soje, morskih plodova i mesa.
U rujnu je SAD povećao volumen svojih carina na ukupno 250 milijardi dolara – to je polovica cjelokupnog uvoza iz Kine. Te nove carine iznose 10 posto, a od siječnja 2019. su trebale biti podignute na 25 posto. No tu posljednju mjeru je spriječilo „primirje” sklopljeno 1. prosinca u Buenos Airesu. Trump je već više puta prijetio da će uvesti nove carine i to u vrijednosti većoj od 260 milijardi dolara. Na Twitteru je u rujnu napisao da zemlje koje ne trguju na pošten način moraju biti sankcionirane carinom.
U posljednje vrijeme ima znakova popuštanja napetosti. 1. siječnja 2019. Kina je carinu na uvoz automobila iz SAD-a sa 40 vratila na 15 posto. Prema priopćenju Ministarstva trgovine u Pekingu, to vrijedi samo tri mjeseca. Osim toga, Kina je u prosincu ponovo dozvolila uvoz soje iz SAD-a – prvi brodovi sa sojom bi u kineske luke trebali uploviti tijekom prvog kvartala 2019. godine, stoji u analizi DW-a.
