Nova njemačka vlada imat će povoljnu ekonomsku klimu

Uz rast gospodarstva za dva posto, ekonomisti predviđaju i uzlet proračunskog viška na 37,3 milijarde eura te pad nezaposlenosti na 5,7 posto.

Dobro stanje njemačkog gospodarstva kancelarka Angela Merkel obilato je koristila u predizbornoj kampanji, a i u četvrtom mandatu moći će koristiti taj argument.

Vodeći njemački ekonomski instituti, podižući procjene njemačkog gospodarskog rasta, konstatirajući kako jača ekonomski rast, pada nezaposlenost i povećava se proračunski višak.

“Njemački ekonomski rast ubrzao je i obuhvatio veći broj sektora”, konstatirali su münchenski institut Ifo, berlinski DIW, IWH iz Hallea, IfW iz Kiela i RWI iz Essena u najnovijem polugodišnjem izvješću o najvećem europskom gospodarstvu. Drže da gospodarstvo vjerojatno neće pretrpjeti značajne negativne posljedice u slučaju dugotrajnih pregovora o novoj vladi nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora.

“Nova njemačka vlada počinje mandat uz značajan povoljan vjetar kada je u pitanju gospodarstvo”, konstatiraju instituti, koji očekuju da će proračunski višak iduće godine uzletjeti na 37,3 milijarde eura, te na 43,7 milijarde u 2019. godini. Ove bi godine trebao iznositi 28,3 milijarde eura. Najveće europsko gospodarstvo porast će iduće godine dva posto, nakon ovogodišnjih 1,9 posto, procjenjuju ekonomisti.

Stefan Kooths iz IfW-a upozorio je i na prijetnju “pregrijavanja” pojedinih dijelova industrije. “Gospodarstvo već neko vrijeme bilježi uzlazni trend i u pojedinim njegovim segmentima pojavljuju se prvi znakovi napetosti”, kazao je Kooths na konferenciji za novinstvo prilikom predstavljanja izvješća. U travnju instituti su za ovu godinu prognozirali rast po stopi od 1,5 posto, te od 1,8 posto u 2018. godini, piše Poslovni dnevnik

“Pokretač rasta bio je izvoz koji je ubrzao u prvoj polovini godine”, kazao je Kooths, komentirajući ekonomske rezultate u ovoj godini. “No, rast je i dalje pokretala i domaća potražnja”, kazao je. Po novim bi procjenama stopa nezaposlenosti ove godine trebala kliznuti na 5,7 posto, s prošlogodišnjih 6,1 posto, što pomaže osobnoj potrošnji.