Analiza S&P-a
Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa mora usvojiti “mentalitet hitnosti” kada je riječ o sigurnosti i najavila da namjerava olabaviti stroga pravila zaduživanja kako bi europske države povećale investicije u obranu.
Agencija S&P Global upozorava da bi povećanje izdvajanja za obranu u europskim NATO članicama moglo ugroziti njihove kreditne rejtinge. Europske zemlje su od ruske aneksije Krima 2014. godine gotovo udvostručile svoj vojni proračun, no i dalje izdvajaju manje od 2% BDP-a, što je ispod NATO-ovih smjernica. S&P ističe da gotovo dvije trećine vojnog proračuna zapadnog vojnog saveza financira SAD, dok će europska potrošnja u 2025. godini iznositi 1,9% BDP-a, u usporedbi s 3,3% BDP-a u SAD-u.
Povećanje europskih vojnih izdataka na prosjek NATO-a od 2,67% BDP-a značilo bi povećanje troškova od 242 milijarde dolara godišnje za EU. Ako bi europske zemlje išle dalje, na 3,3% ili čak na 5% BDP-a, kako traži predsjednik Trump, to bi iznosilo dodatnih 875 milijardi dolara. S&P napominje da bi takvo povećanje zahtijevalo uštede na drugim proračunskim stavkama ili bi moglo rezultirati slabijim kreditnim rejtingom, što bi za mnoge zemlje značilo ozbiljne fiskalne izazove.
Za Hrvatsku bi povećanje vojne potrošnje do 3,3% BDP-a izazvalo proračunski manjak od 3,3% BDP-a, dok bi scenarij povećanja na 5% BDP-a doveo do manjka od 5,6% BDP-a. Slično bi povećanje proračunskog deficita pogodilo Njemačku i Francusku, dok bi Rumunjskoj prijetilo sniženje rejtinga. Mnoge europske zemlje već se suočavaju s usporavanjem gospodarskog rasta i rastućim troškovima socijalne skrbi, pa bi smanjenje socijalne potrošnje radi povećanja vojnih izdataka moglo imati značajne političke posljedice. S&P sugerira da bi izdavanje zajedničkog duga, preko Europskog mehanizma za stabilnost ili Europske investicijske banke, moglo biti rješenje za ove fiskalne izazove.
