U nedjelju navečer u Vladu su stigli premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Bože Petrov i ministr financija Zdravko Marić. Kao što je već najavljivano, od 1. travnja očekuje se poskupljenje plina, no hoće li i koliko poskupljene osjetiti građani, još nije poznato. Vjerojatno je upravo to bio razlog sastanka u Banskim dvorima između, kako neslužbeno doznaje N1, premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Sabora Bože Petrova i ministra financija, Zdravka Marića.
Iako nemamo potvrđenu informacija o čemu su razgovarali, vrlo je vjerojatno upravo riječ o plinu čije očekivano poskupljenje ipak neće biti 23 posto, no koliko će iznositi, trebali bi znati najkasnije do kraja tjedna. Podsjetimo, u petak su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike pustili informaciju da će plin će od 1. travnja sigurno biti skuplji, no Vlada intenzivno pokušava utjecati na stavke koje čine cijenu kako bi poskupljenje bilo što manje
Ministarstvo će poskupljenje pokušati ublažiti smanjivanjem udjela u cijeni koji imaju tranzitni i transportni troškovi, troškovi skladištenja, a pokušat će se utjecati i na cijenu koju HEP plaća Ini za domaći plin. Smatraju također da prostora za uštede ima i kod marži lokalnih distributera.
U Ministarstvu tvrde da bi bez tih mjera plin od 1. travnja poskupio za 23 posto, budući da njegova tržišna cijena u zadnje vrijeme raste. Toliko bi poskupljenje, prema neslužbenim izračunima, za građane značilo u prosjeku ukupno 670 kuna godišnje više na računima za plin.
Već danima iščekujemo Vladinu odluku o cijeni plina od 1. travnja i u novoj ogrjevnoj sezoni.
Prijedlog priprema Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje i dalje ne otkriva imaju li dovoljno manevarskog prostora da se izbjegne poskupljenje od 23 posto, koliko je cijena plina porasla na tržištu u posljednjih godinu dana.
No, koliko će cijena plina porasti, zasad je neizvjesno. U resornom ministarstvu češljaju sve karike u lancu i traže prostor da se izbjegne ovakvo drastično poskupljenje. Neslužbeno se može čuti da u Vladi smatraju da najviše prostora za smanjivanje marži ima državna tvrtka Plinacro, čije su transportne tarife među najvišima u Europskoj uniji, piše HRT. Osim građanima, to bi pomoglo i tvrtkama poput Petrokemije, za koju su u resornom ministarstvu procijenili da bi na taj način mogla smanjiti svoje troškove za čak 20 milijuna kuna.
Također, prostora za racionalizaciju ima i kod lokalnih distributera plina, za koje u Vladi smatraju da ih je previše, da veći dio njih ne posluje na tržišnim osnovama i da ima prostora da se ograniči njihova zarada. 1. ožujka je važan, jer je to rok do kojeg bi opskrbljivači kućanstava trebali znati cijene plina i odlučiti hoće li taj plin nabavljati od HEP-a ili na tržištu. Stoga se može očekivati da će Vlada odluku o cijeni plina donijeti na telefonskoj sjednici, vjerojatno već sutra, jer je sljedeća redovita sjednica planirana nakon 1. ožujka.
Što se tiče mogućeg vala poskupljenja, sigurno da bi ga rast cijene plina mogao potaknuti. S jedne strane, skuplje režije utjecale bi na smanjenje potrošnje, a upravo je potrošnja bila jedan od ključnih generatora gospodarskog rasta u posljednjih nekoliko tromjesečja. S druge strane, rast cijene energenata uvijek posluži kao dobar izgovor mnogim trgovcima za podizanje cijena, pa bi građani mogli izvući deblji kraj s nekoliko strana.
