S većim zaostatkom slijedi Japan, sa 173 milijarde dolara viška, a na trećem je mjestu Rusija, s viškom od 116 milijardi dolara. No, mjeren udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), njemački višak tekućeg računa platne bilance smanjen je treću godinu zaredom, pri čemu je u prošloj godini skliznuo na 7,4 posto BDP-a, sa 7,9 posto u godini ranije, pokazaju podaci tog uglednog njemačkog instituta. Od 2011. njemački višak konstantno premašuje razinu od šest posto BDP-a, gornje dopuštene granice u Europskoj uniji. Godine 2015. čak je dosegnuo rekordnih 8,9 posto BDP-a.
EK je 2014. prvi puta službeno utvrdio makroekonomske neravnoteže u Njemačkoj i od tada iz godine u godinu u preporukama ponavlja iste kritike. Njemačkoj predlažu da proračunski višak koristi za povećanje državnih ulaganja i za stvaranje boljih uvjeta za snažniji rast realnih plaća. Slične preporuke Berlinu daje i MMF. Dužnosnici njemačke vlade u više su navrata isticali da fiskalne i ekonomske mjere ne kreiraju imajući u prvom redu na umu njihov utjecaj na stanje tekućeg računa platne bilance.
Po njihovim riječima, trgovinski višak rezultat je odnosa ponuda i potražnje, o čemu odluke na temelju stanja na tržištu donose kompanije i potrošači. Dodatno na njega utječu i drugi faktori, poput cijene nafte i valutnih tečajeva na koje je teško utjecati, napominju. Vlada u Berlinu odlučila je veliki dio proračunskog viška u iduće tri godine utrošiti na povećanje naknada za skrb o djeci, smanjenje poreza i snižavanje doprinosa za zdravstvo, redom mjere od kojih se očekuje da će poduprijeti potrošnju kućanstava.
