Njemačka vlada pozdravlja sporazum s Grčkom, treba ga i politički podržati

Njemačka vlada pozdravila je postizanje sporazuma o reformama između Grčke i međunarodnih vjerovnika, nazvavši ga “značajnim rezultatom”, uz opasku da ga mora detaljno proučiti prije nego što se donese konačna odluka o tomu hoće li ga njemački parlament i odobriti. “Ako pogledate u kojoj su fazi bile naše rasprave prije nekoliko mjeseci, onda je ovo značajan rezultat”, rekao je glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel, Steffen Seibert, dodavši da memorandum razumijevanja sadrži osjetljive i važne mjere.

“Moram reći da je grčka vlada bila vrlo konstruktivna i fokusirana na rezultate u svojim pregovorima s međunarodnim vjerovnicima. Pregovori su održani u ozračju kakvog nije bilo u posljednjih nekoliko mjeseci”, rekao je Seibert. “Sporazum ide pravim smjerom, no zasad još nije moguće kazati hoćemo li o tomu glasovati u Bundestagu”.

Grčki premijer Aleksis Cipras u srijedu je prvi put od okončanja tehničkih pregovora o trećemu planu pomoći Grčkoj, kazao kako je “uvjeren” u njegovo konačno zaključenje. Cipras je rekao da je “uvjeren kako će zaključenje sporazuma i pozajmice okončati ekonomsku nesigurnost u zemlji”, predviđajući i neuspjeh onima koji su u eurozoni imali skriveni plan o njezinoj organizaciji na nov način, kaneći pritom iskoristiti Grčku.

Grčki premijer Aleksis Cipras zatražio je u utorak održavanje sjednice parlamenta kako bi do četvrtka bio ratificiran sporazum o trećem paketu pomoći zemlji, doznaje se od vladinog izvora. Tiskovni ured parlamenta je naveo da još nije informiran o odluci predsjednice kojoj je Cipras uputio pismo.

Premijer je naveo da želi nacrt zakona o paketu pomoći predati kasnije u utorak zastupnicima, da bi o njemu raspravljali u srijedu i glasali u četvrtak. Predsjednica parlamenta Zoe Konstantopoulou, jedna od trideset zastupnika radikalne Sirize, od ukupno 149, protive se planu pomoći zemlje, nakon što su Atena i vjerovnici nakon dugih pregovora u utorak u zoru postigli dogovor o trećem paketu financijske pomoći kako bi Grčka izbjegla bankrot i ostala u eurozoni. “Težina situacije zahtijeva hitan sastanak parlamenta radi pokretanja potrebnih procedura za ratifikaciju sporazuma i isplatu prve predviđene tranše”, napisao je Cipras.

Grčka računa na tu isplatu kako bi vratila 3,4 milijarde eura Europskoj središnjoj banci 20. kolovoza. Svaki puta lijevo krilo Sirize, u kojem je i Zoe Konstantopoulou glasa protiv. Izjašnjavanje u četvrtak će biti prilika za Ciprasa da ponovo prebroji svoje pobornike, prije eventualnog sazivanja prijevremenih parlamentarnih izbora, što očekuju mnogi u Grčkoj.

Sporazum o paketu pomoći postignut u ponedjeljak između Grčke i njezinih međunarodnih kreditora vrijedan više milijarda eura morat će se poduprijeti i na političkoj razini, rekla je glasnogovornica Europske komisije Annika Breidthardt. “U ovom je trenutku postignut dogovor na tehničkoj razini između grčkih vlasti i predstavnika institucija. No zasad nemamo političkog dogovora”, rekla je Breidthardt.

Očekuje se da će se politički dogovor postići tijekom poslijepodneva. Pretpostavlja se da će sporazum biti vrijedan do 86 milijardi eura, u obliku novih zajmova za prezaduženu Grčku, no taj iznos još nije potvrđen. Grčki dužnosnici kazali su da bi sporazum mogao biti ratificiran u parlamentu u srijedu ili četvrtak, a ministri financija eurozone mogli bi o njemu odlučivati u petak. To bi otvorilo put za isplate pomoći do 20. kolovoza kada dolazi na naplatu dug od 3,3 milijarde eura Europskoj središnjoj banci (ECB).

Pregovori između Grčke i kreditora – ECB-a, MMF-a i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – započeli su 20. srpnja, tjedan dana nakon što su se čelnici eurozone, nakon cijelonoćnog samita dogovorili stroge uvjete za početak pregovora s Grčkom o trećem spašavanju te zemlje od bankrota i njezinom ostanku u monetarnoj uniji. Grčka i njezini međunarodni kreditori postigli su u utorak više milijardi eura vrijedan sporazum o paketu pomoći toj zemlji, nakon maratonskih pregovora tijekom noći, čime jačaju nade da će ta pomoć biti distribuirana na vrijeme kako bi Grčka u idućim danima otplatila dugove koji dospijevaju na naplatu.

Nakon 23-satnog zasjedanja koje je počelo u ponedjeljak poslije podne, iscrpljeni grčki dužnosnici pojavili su se u hotelu u središtu Atene te najavili da su dvije strane dogovorile detalje sporazuma te da je ostalo nekoliko manjih pitanja koje još treba dogovoriti. “Konačno imamo bijeli dim. Postignut je sporazum. Neki manji detalji upravo se raspravljaju”, rekao je dužnosnik grčkog ministarstva financija.

Očekuje se da će sporazum biti vrijedan do 86 milijardi eura, u obliku novih zajmova za dugovima prezaduženu Grčku, no dužnosnik nije potvrdio taj iznos. Grčki dužnosnici azali su da bi sporazum mogao biti ratificiran u parlamentu u srijedu ili četvrtak, a ministri financija eurozone mogli bi o njemu odlučivati u petak. To bi otvorilo put za isplate pomoći do 20. kolovoza kada dolazi na naplatu dug od 3,3 milijarde eura Europskoj središnjoj banci (ECB).

Pregovori između Grčke i kreditora – ECB-a, MMF-a i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – započeli su 20. srpnja, tjedan dana nakon što su se čelnici eurozone, nakon cijelonoćnog samita dogovorili stroge uvjete za početak pregovora s Grčkom o trećem spašavanju te zemlje od bankrota i njezinom ostanku u monetarnoj uniji.

Tijekom noćašnjih pregovora obje strane dogovorile su konačne fiskalne ciljeve koji bi trebali pratiti napore za spriječavanjem grčkog bankrota, pri čemu će Grčka morati od 2016. ostvarivati primarne proračunske suficite (nisu uključena plaćanja kamata) i to u toj godini od 0,5 posto te u 2017. od 1,75 posto, a u 2018. od 3,5 posto. Ove godine, pak, Grčka mora ostvariti primarni proračunski deficit od 0,25 posto BDP-a.

Još nije jasno kakvo je rješenje dogovoreno u vezi velikih nenaplativih zajmova u bankarskom sektoru Grčke. To je bio jedan od glavnih prijepora u pregovorima pri čemu se Atena zalagala za uspostavu loše banke koja bi preuzela problematične zajmove, dok su kreditori željeli da oni budu prodani fondovima. Dužnosnici su se također raspravljali i oko toga kako utemeljiti fond koji bi obuhvaćao državnu imovinu Grčke, a bio bi dizajniran sa svrhom da se prikupi 50 milijardi eura od privatizacije, od čega bi se tri četvrtine iskoristilo za dokapitalizaciju banaka i smanjivanje duga. Obje strane, po izvoru iz grčkog ministarstva financija, dogovorila su deregulaciju grčkog tržišta prirodnog plina.

You may also like

0 comments