Analiza
Njemačka se suočava s ozbiljnim energetskim izazovima koji ugrožavaju njezinu industrijsku konkurentnost i gospodarski rast. Visoke cijene energije, posebice u energetski intenzivnim sektorima, dovele su do smanjenja proizvodnje i postale ključna tema novog izvještaja Boston Consulting Groupa (BCG) pod naslovom „Usmjeravanje energetske tranzicije na pravi put“. Prema izvještaju, industrijske cijene plina u Njemačkoj pet puta su veće nego kod glavnih geopolitičkih konkurenata, dok su cijene električne energije dva i pol puta više u određenim sektorima. Ova situacija rezultat je trenutačnog pristupa energetskoj tranziciji koji se pokazao preskupim i neefikasnim, no BCG naglašava da postoji troškovno isplativiji put koji bi mogao donijeti značajne uštede bez ugrožavanja ciljeva dekarbonizacije.
Energetska tranzicija u Njemačkoj, osobito u sektoru električne energije, odgovorna je za 70 posto troškova elektroenergetskog sustava od 2010. godine. Visoki troškovi posljedica su lošeg upravljanja proširenjem električne mreže, obnovljivih izvora i infrastrukture za vodik, ali i oslanjanja na skupa rješenja poput proizvodnje električne energije iz zelenog vodika. BCG ističe da je trenutačni model neodrživ i predlaže alternativu koja bi do 2035. mogla smanjiti troškove sustava za 25 posto. Ključ leži u boljoj koordinaciji elektrifikacije, većem fokusu na troškovnu isplativost i izbjegavanju nepotrebnih ulaganja u tehnologije poput konverzije vodika u električnu energiju.
Prema BCG-u, troškovno isplativija tranzicija zahtijeva prilagodbu plana ulaganja stvarnoj potražnji za električnom energijom, ubrzanje elektrifikacije u prometu i grijanju te veći naglasak na sigurnost opskrbe i fleksibilnost sustava. Vodik, iako važan za dekarbonizaciju, ostaje skup, pa se preporučuje preispitivanje ambicioznih planova za njegov razvoj i veće oslanjanje na jeftinije alternative poput uvoza, plavog vodika, biomase i tehnologija za hvatanje ugljikovog dioksida. Usporedbom s trenutačnim planovima, ovakav pristup mogao bi uštedjeti više od 300 milijardi eura do 2035., uz smanjenje cijena električne energije za kućanstva i uštede za industriju do 11 milijardi eura.
Unatoč potencijalnim uštedama, energetski intenzivni sektori i dalje će zahtijevati potpore kako bi ostali konkurentni na globalnom tržištu. Rast cijena prirodnog plina, pogoršan povećanjem troškova emisija CO2, dodatno komplicira situaciju. BCG predlaže veće olakšice za elektrifikaciju industrijskih procesa grijanja i podršku javnosti za korištenje vodika, uz izbjegavanje dodatnih troškova skladištenja CO2. Smanjenje ambicija u razvoju tehnologija energetske tranzicije, međutim, moglo bi ugroziti industrijski rast i poziciju Njemačke kao tehnološkog lidera.
Usred energetske krize, Njemačka bilježi napredak u sektoru obnovljivih izvora. Broj instalacija solarne energije premašio je pet milijuna, što Njemačko udruženje solarne industrije naziva „prekretnicom“. Većina sustava (4,1 milijun) nalazi se na krovovima i zgradama, dok balkonske elektrane čine 870.000 instalacija, s više od pola milijuna dodanih u 2024. Ovaj razvoj pokazuje snažnuouchoutch poticaj za građane i priliku za gospodarski rast.
Njemačkoj je potreban novi energetski program koji balansira troškove, dekarbonizaciju i gospodarski rast. To uključuje prilagodbu planova stvarnim potrebama, povećanje učinkovitosti električne energije, ograničavanje troškovnih rizika i rješavanje problema industrijske dekarbonizacije. Politička predanost, ubrzana elektrifikacija, razvoj obnovljivih izvora i izgradnja gospodarstva vodika ključni su za snažno domaće tržište i internacionalnu konkurentnost. Njemačka stoji na raskrižju – hoće li uspjeti usmjeriti energetsku tranziciju na pravi put ili riskirati daljnji pad svoje industrijske moći? Odgovor leži u pametnim i pragmatičnim reformama.
