Njemački dokancelar Sigmar Gabriel računa za tekuću godinu s preko milijun izbjeglica u Njemačkoj, objavljeno je u ponedjeljak na internetskim stranicama njegove Socijaldemokratske stranke Njemačke (SDP). Njemačke vlasti su još početkom ljeta računale s najviše 400.000 izbjeglica, a prije nekoliko tjedana ta je prognoza za 2015. bila povećana na 800.000.
“Brojne indicije ukazuju na to da ćemo tijekom ove godine morati prihvatiti ne 800.000 izbjeglica, kako je to još donedavno prognoziralo ministarstvo unutarnjih poslova, nego milijun”, poručio je Sigmar Gabriel, predsjednik SPD-a u pismu članovima SPD-a objavljenom na internetskim stranicama stranke. U pismu Gabriel, koji osim funkcije zamjenika kancelarke Angele Merkel obnaša i dužnost ministra gospodarstva i energetike, opravdava jučerašnje uvođenje kontrola na njemačko-austrijskoj granici. “Njemačka je jaka i može mnogo toga podnijeti. Međutim, posljednjih dana smo morali iskusiti da, uz svu dobru volju, naši kapaciteti za prihvat novih izbjeglica dolaze do granica, pogotovo što se brzine prihvata tiče”, poručuje Gabriel obraćajući se članovima svoje stranke.
On je, uoči današnjeg sastanka ministara unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije, istodobno kritizirao članice EU-a koje se suprotstavljaju zajedničkom rješenju europske izbjegličke krize. “Unatoč mnogim razgovorima s našim europskim partnerima nam dosad nije pošlo za rukom pronaći zajedničko europsko rješenje za izbjegličku krizu. No bez udruživanja snaga neće biti moguće izići na kraj s tom krizom”, poručuje Gabriel te zaključuje kako je “bilo nužno susjedima to jasno dati do znanja”.
Njemački mediji zatvaranje granica prema Austriji i Gabrielovo obraćanje javnosti dovode u izravnu vezu s današnjim ministarskim sastankom u Bruxellesu na kojem bi trebalo biti odlučeno o prihvaćanju plana Europske komisije o preraspodjeli izbjeglica po Europskoj uniji. Zatvaranje granica se tumači kao vršenje pritiska na članice EU-a koje se još uvijek opiru prijedlogu Europske komisije. Državna TV postaja ARD špekulira da bi odluka mogla biti donesena i bez glasova članica koje se protive raspodjeli izbjeglica. Za utorak navečer je planiran krizni sastanak premijera saveznih pokrajina u uredu kancelarke Angele Merkel na kojem bi prije svega trebalo biti riječi o financiranju prihvata izbjeglica. Predstavnici saveznih pokrajina su već signalizirali da tri milijardi eura, koje je Njemačka vlada prošlog tjedna obećala pokrajinama, neće biti dostatne.
Istodobno je slovačko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo u ponedjeljak da, nakon što je Njemačka uvela slične mjere, i Slovačka uvodi privremenu kontrolu granica s Mađarskom i Austrijom navodeći da će ojačati svoje pogranične snage s dodatnih 220 policajaca. Ministarstvo je dodalo kako nadzire situaciju i koordinira aktivnosti sa susjednim zemljama, Austrijom, Mađarskom i Češkom. Austrija je također slijedila primjer Njemačke ojačavši u ponedjeljak pograničnu kontrolu i rasporedivši vojsku kako bi pomogla u situaciji u kojoj neprekidno pristižu novi imigranti, kazao je austrijski vicekancelar Reinhold Mitterlehner na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s kancelarom Wernerom Faymannom. “Ako Njemačka uvodi granične kontrole, Austrija mora ojačati svoje granične kontrole i to sada radimo”, kazao je vicekancelar, dok je Faymann dodao kako ne zna niti za jedan slučaj da je Berlin vratio migrante natrag u Austriju nakon što je u nedjelju objavio da uvodi granične kontrole.
Češki premijer Bohuslav Sobotka ocijenio je sa svoje strane u ponedjeljak kako uvođenje graničnih kontrola, kakve su najavile Njemačka pa potom i Austrija i Slovačka, ne riješava problem migracija te da je potrebno osigurati vanjsku, šengensku granicu Unije. Riječ je tome da se sada u središnjoj Europi reagira na činjenicu da ne funkcionira šengenska granica i da je EU tolerirala to da zemlje na vanjskoj šengenskoj granici nisu u stanju ispuniti obveze koje su preuzele, kazao je češki premijer prozvavši prije svega Grčku. Sobotka je ponovio kako je nužna brza europska reakcija te kako Češka i dalje inzistira na dobrovoljnoj realokaciji izbjeglica, a ne na sustavu obvezujućih kvota.
Slovenija će Mađarskoj za smještaj izbjeglica dostaviti 10 velikih šatora čija je vrijednost zajedno s prijevozom u susjednu državu 55.000 eura, objavila je u ponedjeljak slovenska vlada, dok se istodobno u anketi “Dela” od ponedjeljka 80 posto ispitanika izjasnilo protiv mogućnosti podizanja ograde slične mađarskoj na slovensko-hravtskoj granici. Slovenska odluka o pomoći Madžarskoj iz državnih rezervi preko mehanizma civilne zaštite EU-a, u skladu s prošlotjednim apelom radne skupine pri Vijeću EU-a da sve zemlje solidarno sudjeluju u pomoći Mađarskoj, donesena je na osnovi zamolbe mađarskih vlasti koje ocjenjuju da zbog sve veće navale izbjeglica u tu zemlju neće moći svima koji u njoj ostaju osigurati smještaj.
Slovenija, koju u aktualnoj izbjegličkoj krizi izbjeglice i migranti uglavnom vide kao tranzitnu zemlju na putu prema Njemačkoj i skandinavskim zemljama, prošlog se tjedna složila da bi mogla primiti oko 800 izbjeglica u okviru predložene kvote za preraspoređivanje 160.000 izbjeglica u drugim europskim državama, ali i dalje ne smatra dobrim rješenjem uvođenje obvezujućih kvota, te smatra da bi preraspodjela morala uvažiti specifičnosti svake zemlje i njene gospodarske i integracijske potencijale.
Slovenci na mogući dolazak izbjeglica gledaju s mješovitim osjećajima, ali se odazivaju na molbe za pružanje materijalne i druge pomoći preko Caritasa i Crvenog križa, a krizu vide u prvom redu kao humanitarnu i ne smatraju da bi zemlja trebala reagirati zatvaranjem granica. Na pitanje o tome bi li Slovenija na granici s Hrvatskom, uslijed mogućeg dolaska velikog migrantskog i izbjegličkog vala, trebala postaviti ogradu, onako kako je na granici sa Srbijom napravila Mađarska, negativno je odgovorilo 80 posto ispitanika, u anketi o izbjegličkoj krizi koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko “Delo”.
Bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk, koji ima potporu svoje vlade kao jedan od kandidata za budućeg glavnog tajnika UN-a, izjavio je da je europska rasprava o kvotama za migrante i izbjeglice kontraproduktivna, te se zauzeo za osnivanje velikih sabirnih centara koje bi zajednički financirale članice EU-a, dok se ne odluči koje bi se izbjeglice i migrante primilo, a koji bi ušli u postupak repatrijacije u zemlje iz kojih dolaze. U takvim bi se centrima analiziralo tko su ljudi koji su došli u Europu, odnosno “tko su izbjeglice”, a tko oni koji nisu, pa zato ne mogu dobiti azil, pa bi bili vraćeni u države izvora u kojima za njih nema opasnosti, izjavio je Tuerk u razgovoru za ljubljansko “Delo” od ponedjeljka.
Takvi bi centri, po Tuerkovoj ocjeni, EU stajali nekoliko stotina, a najviše milijardu eura, dok je sadašnja rasprava o obvezujućim kvotama za raspodjelu izbjeglica i migranata pogrešna i kontraproduktivna jer dijeli članice i onemogućava usvajanje zajedničke europske imigracijske politike i politike azila, ocijenio je Tuerk.
S druge strane, Tuerk je upozorio da će Njemačka, ali i cijela Europa, zbog demografske situacije trebati desetke milijune novih radnika u idućim desetljećima, ali u isto vrijeme istaknuo probleme s integracijom velikog broja migranata iz različitih kultura. “Pravo rješenje za izbjegličku problematiku je završetak ratova i repatrijacija većine ili velikog dijela”, naveo je Tuerk te upozorio na rat u Iraku 2003. godine kao izvorište destabilizacije Bliskog istoka, koji je doveo do ratova i seobe stanovništva.
U velikom razgovoru za vodeći slovenski list, koji je najvećim dijelom bio posvećen izbjegličkoj krizi, Tuerk se osvrnuo i na hrvatsko-slovenski spor oko arbitraže te podupro vladu Mire Cerara u njenom inzistiranju da arbitražu o granici treba nastaviti bez obzira na skandal i izlazak Hrvatske iz tog procesa. “Hrvatska bi se željela osloboditi obveze koja proizlazi iz arbitražnog sporazuma i to je njen problem, a ne problem Slovenije”, kazao je Tuerk te podupro vladu u njenom stajalištu da nema alternative arbitražnoj presudi za granični prijepor i da mora doći do pravorijeka koji će poštovati obje strane. “Arbitražni sporazum je pravna obveza. Arbitražni sud sada mora odlučiti jesu li navodne povrede arbitražnog sporazuma takve da arbitraža više ne može djelovati”, kazao je Tuerk, dodavši kako smatra da arbitraža nema alternativu. “Za Sloveniju je važno da u tome pokaže odlučnost, volju i živce jer nema drugoga puta i ne smije u površnim kontaktima s Hrvatskom stvarati iluziju da postoji alternativa arbitraži”, kazao je Tuerk.
Bavarski ministar unutarnjih poslova rekao je u ponedjeljak da bi privremene granične kontrole mogle ostati na snazi “najmanje nekoliko tjedana” jer je zemlja suočena s nezapamćenim valom izbjeglica. “Općenito nam je potrebna stroža kontrola, jer smo zadnjih dana utvrdili da mnogi koji su krenuli ovamo zapravo nisu izbjeglice”, rekao je ministar Joachim Herrmann za radio Bayern 2. “Zadnjih dana se pokazalo da možete uspjeti ako tvrdite da ste iz Sirije”, dodao je.
Glasnogovornik njemačke policije na granici s Austrijom rekao je da su od uvođenja graničnih kontrola uhitili oko 30 krijumčara i oko 90 migranata. U međuvremenu, željezničke linije između Austrije i Njemačke ponovno su u ponedjeljak ujutro puštene u promet osim jedne za Muenchen, koja je zatvorena jer se na pruzi nalaze ljudi, rekla je glasnogovornica austrijske željezničke tvrtke OeBB.
