Njemačka ne može primiti sve izbjeglice, uskraćivat će se novac iz eu fondova

Zemlje koje ne dijele europske vrijednosti ljudske empatije i solidarnosti na mogu računati na to da će dobiti novac od Europske unije, upozorio je njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel u intervjuu za Bild.

Ponovivši prijetnju koju je ovoga tjedna uputio njegov kolega u vladi, ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere, Gabriel je rekao da dok Njemačka otvara sportske dvorane, vojarne i domove za izbjeglice, druge zemlje “postavljaju žičanu ogradu na svojim granicama i zatvaraju ulaze”.Ti se komentari odnose na Mađarsku, koja je postavila ogradu uzduž svoje granice sa Srbijom, a sada je postavlja i na granici s Hrvatskom kako bi spriječila ulazak izbjeglica, koje bježe pred ratom iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih zemalja, u schengensku zonu. “Europa je zajednica vrijednosti koje se temelje na ljudskom suosjećanju i solidarnosti. Oni koji ne dijele naše vrijednosti ne mogu računati na naš novac…”, rekao je Gabriel. “Ako se to ovako nastavi, onda je Europa u opasnosti, više nego što je bila zbog financijske krize ili grčke krize”, istaknuo je. Snimke mađarske policije kako baca suzavac i koristi vodeni top protiv izbjeglica okaljala je imidž Europe i pojačala podjele oko toga kako odgovoriti na priljev stotina tisuća muškaraca, žena i djece s ratom razrušenog Bliskog istoka.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je u petak da Mađarska s hrvatskim vlastima ne razgovara o izbjegličkoj krizi jer su odnosi dviju zemalja loši. “Mađarska zasad ne razgovara s Hrvatskom. I prije nego što je izbjeglički val krenuo, mađarsko-hrvatski politički odnosi pali su na nisku razinu i ne vidim nikakvu potrebu za razgovorima bilo koje vrste prije parlamentarnih izbora”, rekao je Szijjarto na tiskovnoj konferenciji uoči odlaska u Beograd. Hrvatski premijer se trebao pripremiti za pritisak umjesto da se razbacuje neutemeljenim optužbama i napadima na Mađarsku, rekao je Szijjarto. Hrvatski sustav prihvata izbjeglica raspao se za jedan dan i hrvatske ih vlasti sada usmjeravaju prema Mađarskoj i Sloveniji. Mađarska je zbog toga odlučila podići ogradu i na granici prema Hrvatskoj, proglasiti izvanredno stanje u šet graničnih okruga i poslati vojsku na granicu, rekao je šef mađarske diplomacije. Szijjarto će kasnije u petak u Beogradu razgovarati o očuvanju dobrih odnosa Mađarske i Srbije koji su narušeni gradnjom žičane ograde na granici dviju država.

rancuska, Njemačka i Švedska u petak su uputile riječi kritike na račun Mađarske zbog tretmana migranata, ocjenivši da je legitimno da granične zemlje Europske unije štite njezine granice i Schengensku zonu, ali da se prema ljudima treba postupati humano. “Legitimno je da granične zemlje EU-a i Schengena zatraže pomoć i potporu za zaštitu schengenskog prostora (….) ali prema svakom se migrantu mora ponašati s poštovanjem”, kazao je francuski premijer Manuel Vals tijekom posjete Stockholmu i dodao da su bodljikave žice neprihvatljive.

Po njegovim riječima, važno je naglašavati da je Europa nesumnjivo jedinstveno tržište sa Schengenskom zonom, ali da Europa ima i vrijednosti, vrijednosti koje su također važne. Također smatra neprihvatljivim izjave mađarskih dužnosnika vezanih uz religiju migranata. S tim se složio njegov švedski kolega Stefan Lofven koji je kazao da se “može raspravljati o modalitetima prihvata izbjeglica, ali reći da ih se neće prihvatiti jer su muslimani je neprihvatljivo”. Kritikama se pridružio i Berlin koji je osudio zatvaranje mađarske granice za migrante, istaknuvši da taj potez “neće pridonijeti” rješavanju problema. “Berlin je svjestan velikih izazova s kojima se suočavaju zemlje regije zbog priljeva migranata, ali istovremeno smatra da sprečavanje dolaska migranata na granice ne pridonosi, sa stajališta njemačke vlade, trajnom rješenju aktualnog problema s izbjeglicama”, kazao je Stefan Seibert, glasnogovornik kancelarke Angele Merkel. Njemačka, dodao je, smatra da bi se problem mogao rješiti “solidarnošću” europskih zemalja.

Mađarska vojska i policija raspoređuju se na mađarskoj strani granice s Hrvatskom kod sela Beremend u petak dok hrvatski autobusi s hrvatske strane granice iskrcavaju stotine izbjeglica, javio je Reuters. Mađarska policija počela je ukrcavati izbjeglice u mađarske autobuse u Beremendu nakon što su oni izašli iz hrvatskih, dodala je ta agencija. Mađarski su vojnici u dva vozila “humvee” naoružani strojnicama zauzeli položaje na graničnom prijelazu dok su se izbjeglice iskrcavale iz autobusa. Većina članica EU-a zagovara načelo raspodjele 120.000 migranata, no ne postoji jednoglasna potpora sustavu kvota kako to predlaže Europska komisija. Tome se, uz Mađarsku, također snažno protive i Poljska, Češka i Slovačka. U srijedu se u Bruxellesu održava summit EU-a o krizi s migrantima, s obzirom da se svi slažu da je ‘status quo’ neodrživ. Dan ranije će ministri unutarnjih poslova članica Unije pokušati premostiti podjele među državama o načinima prevladavanja krize.

Broj migranata u Europi rasti će idućih dana i mogli bi potražiti nove rute, priopćio je UNHCR u petak, pozivajući Europsku uniju da zgrabi posljednju priliku za rješavanje izbjegličke krize idućeg tjedna. Glasnogovornik UNHCR-a Adrian Edwards izjavio je da će sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova u utorak te sastanak Europskog vijeća u srijedu imati “presudnu važnost”. “To bi mogla biti posljednja prilika za pozitivan, jedinstven i koherentan europski odgovor na tu krizu. Vrijeme istječe”, kazao je on na brifingu za novinare.

UNHCR se našao pod udarom kritika, a među kritičarima su i bivši njegovi djelatnici te stručnjaci za humanitarnu politiku, jer dovoljno ne zagovara otvaranje vrata u Europi, kao što je činio u prošlim krizama, uključujući egzodus iz Mađarske 1956. Uvjeti u dijelovima Hrvatske sada su ozbiljno zabrinjavajući, rekao je Edwards za Reuters, dodajući da je bilo vrlo malo pomoći za oko 13.000 ljudi koji su stigli do petka ujutro. Po njegovim riječima, EU nije uspjela svladati rješiv problem. Zatvaranje granica preusmjerilo je izbjeglice s rute prema Mađarskoj, gdje su vlasti koristile taktiku koju je UN nazvao okrutnom i ksenofobičnom, u Hrvatsku. “Ako su rute blokirane na jednom mjestu, sigurno ćete vidjeti da ljudi nalaze druge rute”, kazao je Edwards istaknuvši da “zatvaranje granica ništa ne rješava, nego ih samo tjera posvuda”. Također je rekao da UNHCR pažljivo prati situaciju u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj, ali da bi i Srbija mogla ponovno biti pod pritiskom rasta broja migranata.

Njemačka veleposlanica u Ljubljani Elisabeth Prinz izjavila je da su njemačke mjere pojačane kontrole granica privremeno rješenje, ali da ta zemlja ne može primiti sve izbjeglice koji bi u nju htjeli, iako prema migrantima i izbjeglicama i dalje ostaje otvorena. “Države na vanjskim granicama Schengena ne možemo pustiti same, ali isto tako ne može se praktično sve izbjeglice poslati u Njemačku i reći da je to sada njemački problem”, rekla je njemačka veleposlanica u razgovoru za portal slovenskog Telekoma o aktualnoj kriznoj situaciji s izbjeglicama u regiji.

Dodala je da pola azilanata u Njemačku dolazi s Balkana i da je potrebno bolje osvješćivanje migranata o tome gdje imaju prilike za život. Kao primjer navela je slučaj jednog grada u Luksemburgu koji je želio prihvatiti migrante iz Njemačke, ali oni tamo nisu htjeli jer ne znaju da je Luksemburg bogat. “Ako želimo sačuvati otvorene granice i razumjeti se međusobno kao zajednica, moramo svi zajedno pomoći te razmisliti o tome kako će nam to uspjeti”, rekla je Prinz. Prema njenim riječima, postoji inicijativa za promjenom imigracijske politike, ali treba praviti razliku između politike azila, koja se odnosi na ugrožene izbjeglice i migracijske politike, koja obuhvaća ostale migrante, jer su to dvije različite teme. Njemačka stoji iza svojih europskih vrijednosti i sretni smo što je većina naših državljana srdačno prihvatila izbjeglice, ali je u Siriji u bijegu polovica stanovništva i treba još više napora i sredstava da se pomogne onima koji su u izbjegličkim kampovima u zemljama koje okružuju Siriju, dodala je.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ocijenio je u petak da odgovornost za rješenje izbjegličke krize uglavnom pripada utemeljiteljima Europske unije, ocijenivši da je “nemoralno” da Europska unija tešku situaciju “prebacuje skoro isključivo na Srbiju” i upozorivši da aktualna situacija neće biti dugo održiva jer “izmiče kontroli”.  “Nije moralno, prirodno niti ljudski to što rade zemlje u okruženju, koje trebaju razmisliti gdje nas to može odvesti”, rekao je Tomislav Nikolić novinarima nakon otvorenja jednog liječničkog simpozija u Beogradu. “Ako netko u Europi razmišlja ozbiljno o sigurnosti, ali i opstanku kontinenta, vrijeme je da konačno kažu šta će biti i da to provedu sve države članice EU”, istaknuo je srbijanski šef države ocjenivši, u očitoj aluziji na Mađarsku, kako bi bilo paradoksalno da susjedi, nakon što su “dosad bacali suzavac”, počnu i ozljeđivati ljude koji su na teritoriju Srbije, što bi, po njegovoj ocjeni, moglo izazvati loše međudržavne odnose.

“Bez obzira što to nisu naši građani, oni se nalaze na našem teritoriju”, istaknuo je Nikolić, rekavši kako se “očigledno pojavila sebičnost među nekim članicama EU” te da je “vjerojatno poticana”. “Srpski narod nije sebičan i izdržat će koliko bude mogao… Sve dok bude bilo za nas, bit će i za migrante koji su primorani provesti više vremena u Srbiji nego što su planirali i nego što je to normalno”, rekao je srbijanski šef države upozorivši da se, dok u Srbiji izbjeglicama pomažu nevladine i međunarodne organizacije, “neki susjedi” naoružavaju protiv ljudi koji iz više razloga, među kojima je i rat, napuštaju svoju zemlju.

Nikolić je ocijenio apsurdnim da europske standarde “više poštuje zemlja koja nije članica EU”, nego članice koje su se “otele kontroli”. On je naglasio da će u zbrinjavanju i pomoći izbjeglicama Srbija “činiti sve što je činila i do sada”, ocijenivši da je Europa pred velikim iskušenjima. “Europa je na velikom iskušenju da pokaže je li bila samo otimač bogatstava i teritorija ili da razmišlja o svima na zemljinoj kugli kao o ljudima”, prenose beogradski elektronički mediji Nikolićevu izjavu u povodu aktualne izbjegličke krize u regiji.

You may also like

0 comments