Francuska je u srijedu poručila da namjerava svesti proračunski manjak u 2017. godini u dopuštene okvire unatoč planiranom prekoračenju potrošnje dok Njemačka potvrđuje planiranu uravnoteženje proračuna, od čega je Britanija pak odustala nakon odluke o izlasku iz EU-a.
Premašivanje planirane potrošnje u Francuskoj za 6,8 milijardi eura povezano je s povećanim izdvajanjima za nacionalnu sigurnost za dvije milijarde eura, u kontekstu prošlogodišnjih terorističkih napada, te većom potrošnjom na obrazovanje, u iznosu tri milijarde eura, povezano s većim plaćama za učitelje.
Prvotno je zacrtano prekoračenje državne potrošnje za 5,6 milijardi eura u sklopu plana za razdoblje od 2016. do 2019. godine, koje su u travnju izložili kolegama iz eurozone.
Francuska za ovu godinu predviđa proračunski manjak od 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji bi se u 2017. trebao spustiti na 2,7 posto, što znači da bi bio sveden u propisane okvire u EU prvi puta od 2007. godine.
Neovisno tijelo za državnu reviziju prošlog je tjedna upozorilo da postoji “veliki rizik” da Francuska ne ispuni zacrtanu razinu manjka u 2017. godini, nakon što je vlada od siječnja obećala niz dodatnih povećanja potrošnje.
Ministar financija Michel Sapin u više je navrata poručivao da će nove mjere povećanja potrošnje biti kompenzirane odgovarajućim uštedama i da će Francuska ispuniti razine deficita koje je zacrtala za ovu i iduću godinu.
đNjemačka pak ustraje u planiranom uravnoteženju proračuna u iduće četiri godine, kazao je Reutersu neimenovani viši dužnosnik u njemačkoj vladi.
Vlada u Berlinu u srijedu je po njegovim riječima odobrila završne pojedinosti vezane uz proračun za 2017. godinu i planirano financiranje do 2020. godine. U Berlin očekuju da će smanjiti ukupan javni dug ispod 60 posto BDP-a u 2020. prvi put od 2002. godine, i time ispuniti kriterije zacrtane Paktom o stabilizaciji i rastu.
U njemačkoj se vladi nadaju da će postupnim povećanjem državne potrošnje bez potrebe za neto novim zaduživanjem do 2020. godine poslati poruku “pouzdanosti i kontinuiteta” nakon što su Britanci odlučili napustiti 28-članu Uniju, kazali su neimenovani visoki vladini dužnosnici.
Poručili su ujedno da bi obećanje uravnoteženog njemačkog proračuna trebalo poslati potrošačima umirujuću poruku da se porezi neće povećavati, čime bi se ujedno pomoglo gospodarstvu da ostane snažno na domaćem planu i ublažio bi se utjecaj vanjskih šokova poput negativnih posljedica Brexita.
Njemački se pristup se razlikuje od onog kakav su počeli zastupati u Britaniji nakon prošlomjesečnog referenduma. Britanski ministar financija George Osborne ovih je dana poručio da odustaje od ciljanog uravnoteženja proračuna do 2020. godine – nekoć okosnice njegove fiskalne politike.
Javnost je uzburkao i najnovijim izjavama da nakon Brexita razmatraju smanjenje poreza na dobit kompanija ispod 15 posto kako bi ih pridobili da ostanu u Britaniji. To je naišlo na vrlo hladan prijem u Europskoj uniji, pri čemu su iz Bruxellesa poručili da bi takav britanski potez mogao potaknuti druge zemlje na utrke u sniženju poreza radi privlačenja kompanija, podsjeća Reuters.
