Rekordan priljev izbjeglica u Njemačku izazvat će velike gospodarske i demografske promjene u zemlji koja ima sve više starog stanovništva, a odbija se definirati kao velika imigracijska zemlja, ocjenjuju stručnjaci.

Ovog tjedna kancelarka Angela Merkel izjavila je da će zemlja s 80 milijuna stanovnika biti “promijenjena” tim fenomenom. Samo 2015. Njemačka bi trebala primiti 800.000 kandidata za azil. To je rekord u Europi, puno viši od prethodnog 1992. kad je zemlja primila 438.000 osoba usred rata u bivšoj Jugoslaviji. Srednjoročno, Njemačka bi mogla primiti 500.000 osoba godišnje, predvidio je u utorak vicekancelar Sigmar Gabriel.

To će za sobom povući “financijske troškove i masovnu transformaciju društva. Teško je predvidjeti hoće li to dovesti do odbacivanja ili napretka”, ocjenjuje u razgovoru za tv postaju ARD Meinhard Miegel, istraživač društvenih znanosti. Nijemci koji bi željeli “ostati u svijetu koji poznaju neće imati drugog izbora nego prihvatiti te promjene i, vjerojatno, očekivati da će zbog njih imati poteškoća”, upozorava on.

Politolog s Berlinskog slobodnog sveučilišta Hajo Funke govori pak o “velikom izazovu”. Promjene će biti potrebne u nekoliko sektora, od struktura upisa u škole preko kriterija primanja migranata ili postupaka osposobljavanja. Sadašnji priljev izbjeglica mogao bi pridonijeti, barem djelomično, brisanju demografskog pada Njemačke koja će, po Europskoj komisiji, do 2060. pasti na 70 milijuna stanovnika, dovodeći mirovinski sustav u velike poteškoće.

Ono što je najvažnije, izbjeglice će biti ključne za njemačko tržište rada kojem manjka radna snaga. “Integracija u Njemačku uvijek je bila usklađena s tržištem rada” i po tom pitanju zemlja “ima dobru bilancu”, objašnjava Orkan Kosemen , stručnjak za migracije u Zakladi Bertelsmann. Većina stručnjaka kaže da joj je teško predvidjeti kulturne, društvene ili vjerske promjene. Primjerice, teško je znati u kojoj mjeri su ti migranti muslimani, ili uopće vjernici.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ponovno je u srijedu zatražila “obvezujuću podjelu” izbjeglica unutar zemalja EU-a i bez brojnog ograničenja. Prijedlozi koje je paralelno tijekom prijepodneva iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pred Europskim parlamentom predstavljaju “prvi korak prema pravednoj raspodjeli” unutar EU-a, istaknula je kancelarka.

Juncker je zatražio od zemalja EU-a da smjesta rasporede međusobno 160.000 izbjeglica. “No, općenito govoreći, u Europi trebamo obvezujući sporazum o podjeli izbjeglica prema pravednim kriterijima između zemalja članica”, na trajan način i bez ograničenja, dodala je ona. “Ne možemo tek reći da iznad prvotno određene kvote više ne želimo s njima imati posla te da je to problem dvije ili tri zemlje, možda četiri”, dodala je Merkel. “Potrebna nam je solidarnost u Europi”, istaknula je kancelarka. “Ako Europa ne uspije u području izbjeglica, dovodimo u pitanje jedan od temeljnih elemenata Europe, usku povezanost s temeljnim pravima koja stoje u temeljima EU-a od početka”, rekla je ona.

Danske državne željeznice DSB objavile su u srijedu poslije podne da je obustavljeno prometovanje vlakova između Danske i Njemačke zbog gužve prilikom kontrole putovnica na granici. Danska je policija nešto ranije zatvorila i autocestu koja povezuje dvije države nakon što je oko 300 izbjeglica, među kojima ima i djece, ušlo u zemlju.

Mnoge izbjeglice kreću se preko Danske iz Njemačke prema Švedskoj, koja ima je jedna od najotvorenijih europskih zemalja za azilante. Oko 2000 ljudi u luci Rodby odbilo je napustiti vlakove i uputiti se u danske prihvatne centre, inzistirajući da nastave putovanje u Švedsku gdje ih čeka rodbina i prijatelji. Njemačka i Švedska su najpoželjnija odredišta tražitelja azila, dok je Danska posljednjih godina uvela stroža pravila i ograničenja za migrante.