Njemačka će uspjeti ekonomski zbrinuti izbjeglice

Bila je to prije svega odluka Angele Merkel. Za izbjeglice je otvorena granica Njemačke i sad više nema povratka. Kancelarka sada mora ostati hrabra, smatra Kay-Alexander Scholz.

Još do prije nekoliko dana noću nisam mogao zaspati, jer sam strahovao da se Njemačka neće moći nositi s izbjegličkom krizom. Vidio sam samo bukete cvijeća na kolodvorima, ali nisam vidio političko djelovanje. Kultura dobrodošlice je važna, nema sumnje. Ali odnos prema izbjeglicama nije samo emocionalna tema, to je i pitanje “tvrde” politike. Srećom to tako vidi i Angela Merkel – i hrabro stoji iza te politika. Otvorila je granice za izbjeglice i prisilila cijeli kontinent da se suoči s patnjama ljudi pred europskim kućnim pragom. Natrag se više ne može, sad su mogući samo kompromisi, na primjer novčana potpora umjesto kvota. Koji uspjeh!

Tijekom ovotjedne rasprave u Bundestagu ona je jasno rekla da želi i ubuduće slijediti tu hrabru politiku. Želi biti na čelu kolone, voditi, biti kreativna što je više moguće. I sad joj je potrebna ta liderska snaga. Baš kao što je potrebno da stvari dobro funkcioniraju i na operativnoj razini, ponajprije u saveznim pokrajinama. “Madame srce i razum” iz Sjevernog Porajnja i Vestfalije, Hannelore Kraft, i “svejedno mi je” Horst Seehofer iz Bavarske drugima upravo pokazuju kako to ide. Ne bi se sad trebalo razmišljati stranački, već nadstranački Razlog za optimizam je i činjenica da se Njemačka upravo oslobađa iz okova ukočene kulture diskutiranja. Premalo se do sada pitalo što slijedi zapravo nakon “Dobrodošli!” i koji strahovi muče izvorno-njemačke obične građane. Šefica kluba zastupnika CSU-a u Bundestagu Gerda Hasselfeldt zahtijeva da se od njih dobije podrška. Stranke bi morale shvatiti životnu realnost i ne smiju je prešućivati. Izbjeglička kriza zahtijeva diferenciranu kulturu diskusije. To je ispravno, gospođo Hasselfeldt! Ne smije biti tabua. To je, kako Vi to korektno kažete, najbolje sredstvo protiv desno-radikalne ideologije. Isto tako je točno ono što je rekla šefica Kluba zastupnika Zelenih, Kathrin Göring-Eckhardt: već sad bi se moralo diskutirati o društveno-političkom pitanju kako se Njemačka namjerava odnositi prema predodžbama brojnih muslimanskih izbjeglica, “koje nisu naše” predodžbe. Kako njima objasniti što stoji u Ustavu? Da bi se vodilo druge, potrebna je diskusija o našim vrijednostima i zakonima.

Zlata vrijedi i apel političarke Zelenih za otvorenom kulturom priznavanja grešaka. Njemačka je proteklih godina “prespavala” mnogo toga u vezi s politikom azila. Jedan od trenutno najvećih problema je da ima premalo službenika koji obrađuju zahtjeve za azilom. O tome se mora otvoreno govoriti, i to ne da bi se političkom protivniku dalo pljusku, već kako bi se brzo pronašlo rješenja. Olakšavajuće je da je unatoč stotinama tisuća izbjeglica politički sustav začudno stabilan. U drugim državama Europe populističke stranke s rubova sužavaju političko polje djelovanja. Ali ne u Njemačkoj. Alternativa za Njemačku, ovdašnja varijanta desnog populizma, trenutno ne uspijeva “obilježiti” raspravu o izbjeglicama svojim pečatom.

I sad još i to: potpora iz inozemstva. U brojnim komentarima u tisku Njemačku se hvali zbog angažmana i hrabrosti. Dok poneki Nijemac tone u tipičnom “German Angstu” (njemačkom strahu, op. ur.), drugi u ovoj situaciji vide moralni iskorak prema naprijed i imaju povjerenje u vodeću ulogu Angele Merkel. Koliko god trenutna situacija bila teška, postoji mnoštvo razloga vjerovati u to da će Njemačka uspjeti! I možda će jednoga dana u povijesnim osvrtima stajati kako je izbjeglička kriza Njemačku učinila jednom boljom zemljom.

Političari žele dodatno smanjiti ograničenja za rad tražitelja azila. To je u našem interesu, kažu u velikim njemačkim poduzećima. Ali, što ona stvarno mogu ponuditi izbjeglicama? Praksa, ponegdje stručno obrazovanje, ali rijetko se radi o stalnom zaposlenju. To velika njemačka poduzeća nude izbjeglicama koje traže posao. Čak i za nuđenje naučničkog mjesta tvrtke se boje da bi osoba mogla biti protjerana. Neka poduzeća zato pokušavaju razgovarati s vlastima i političarima kako bi uvjeti bili poboljšani.

Siemens je proljetos u Erlangenu pokrenuo program za deset plaćenih praktikanata. Od listopada bi takav program trebao biti nastavljen u još devet podružnica. “Tu se radi prije svega o normalnosti, o svakodnevici”, kaže glasnogovornik Michael Friedrich. Dosad nitko nije preuzet u uobičajeni program izobrazbe. Ali, to se još može dogoditi, kaže Friedrich. I Deutsche Telekom preko interneta nudi izbjeglicama plaćenu praksu. Ali, uvjeti su teški. Traže se prije svega studenti ekonomije, najčešće se traži dobro znanje njemačkog i engleskog jezika. Telekom još nije pronašao ni jednog praktikanta ovim putem, ali su pristigle prve molbe. U Continentalu strahuju da bi tako mogao nastati beskonačni niz praksi. Umjesto toga on se zalaže za otvaranje postojećih programa obrazovanja izbjeglicama. Mladi ljudi bi za vrijeme plaćene prakse trebali dobiti mogućnost da završe školu, a nakon toga započeti stručno obrazovanje.

Još moraju biti razjašnjene zakonske pretpostavke s Agencijom za zapošljavanje. Ali, prve informacije su pozitivne, kažu u ovom poduzeću. Već se sklapaju prvi ugovori o stručnoj izobrazbi. Daimler, primjerice, u četiri poduzeća prima izbjeglice na stručnu izobrazbu. Zaposlio je neke Sirijce i Iračane s radnom dozvolom. Kontakti se uspostavljaju na razne načine. Ovaj proizvođač automobila podupire novčano grad Stuttgart u zbrinjavanju izbjeglica i kroz taj angažman je u kontaktu s djelatnicima na terenu. Poduzeće Trumpf u suradnji s gradskim vlastima Ditzingena nudi tečajeve njemačkog jezika za izbjeglice.

Ići izravno u smještaje za izbjeglice i tamo tražiti potencijalne suradnike, to Ariane Reinhart iz Continentala ne smatra dobrom idejom. “Tim ljudima je prije svega važno da nakon napornog putovanja imaju svoj mir.” Ni Telekom ne želi postupati na taj način, koji je prošlog tjedna predložio šef Daimlera Dieter Zetsche. “To nema smisla. Najprije mora biti razjašnjen pravni status izbjeglica”, kaže glasnogovornik Telekoma Christian Schwolow. Nesiguran pravni status izbjeglica ostaje rizik za poduzeća. Istina, savezna vlada je prije nekoliko dana dogovorila labavljenje zabrane rada za izbjeglice. Ali, dok traje postupak o azilu nejasno je koliko dugo tražitelj azila može ostati u Njemačkoj. A za poduzeća je izobrazba suradnika uvijek određena investicija. Savez njemačkih industrijskih i trgovinskih komora DIHK zalaže se zato da netko tko započne stručnu izobrazbu ne može biti protjeran te da nakon završene izobrazbe dobije mogućnost zaposlenja od najmanje dvije godine.

You may also like