Osim ovih djelatnosti, navode, najviše je povećana vrijednost izvoza prerađenog drva, proizvoda kemijske industrije te prehrambenih proizvoda. S druge strane, izražen pad vrijednosti zabilježen je kod izvoza električne energije, ostalih prijevoznih sredstava te farmaceutskih proizvoda. Kod električne energije i farmaceutskih proizvoda u prošloj je godini ostvarena visoka vrijednost izvoza, pa je visoka baza jedan od razloga ostvarenog pada, dok se smanjenje izvoza ostalih prijevoznih sredstava u prvome redu odnosi na brodogradnju i brodove, gdje je došlo do pada proizvodnje od gotovo 35%.
Kod uvoza je zbog usporavanja rasta ukupne potražnje i posebno izvoza zabilježen rast od umjerenih 6,0%, osjetno manji nego u prethodnoj godini. Najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen je kod motornih vozila, kemikalija i kemijskih proizvoda, električne opreme te farmaceutskih proizvoda, ali je osjetno povećan i izvoz niza drugih proizvoda, što je pokazatelj da ukupna potražnja i dalje raste. Najveći pad vrijednosti uvoza istovremeno je zabilježen kod električne energije te strojeva i uređaja, a treba spomenuti i rudarstvo i vađenje, čiji je uvoz bio na razini prošlogodišnjeg, što pomalo začuđuje s obzirom na globalne trendove. Naime, zbog rasta cijene sirove nafte i zemnog plina globalno su povećane njihove uvozne cijene. Konkretno, za eurozonu su uvozne cijene kod rudarstva i vađenja povećane za 14%, a kod naftnih derivata za približno 16%. Stoga je dio odgovora u smanjenoj domaćoj preradi i smanjenim potrebama za uvoz sirove nafte.
S obzirom na to da je izvoz rastao znatno manjom dinamikom od uvoza, a i njegova je vrijednost znatno manja, u prvih je šest mjeseci ove godine došlo do povećanja robnog deficita na godišnjoj razini za 11,7%, odnosno s 31,0 na 34,7 milijardi kuna, navode u HGK-u.
0 comments