Čelnici 19 zemalja eurozone postigli su u ponedjeljak dogovor koji bi trebao omogućiti početak pregovora o trećem programu financijske pomoći za Grčku, koja se zauzvrat obvezala na teške reforme. “Čelnici su postigli jednoglasno sporazum tako da pregovore o trećem programu pomoći mogu početi, uz stroge uvjete”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na konferenciji za novinare nakon završetka summita koji je trajao 17 sati.

Dogovor još moraju potvrditi parlamenti u nekim zemljama eurozone, između ostaloga, i njemački Bundestag. Tusk je dodao da će ministri financija eurozone, koji se u ponedjeljak popodne sastaju na redovitom sastanku, razgovarati o hitnom financiranju Grčke, kako bi se premostilo razdoblje dok se ne ispregovara novi program pomoći.

“Postigli smo sporazum, bilo je teško. Europska komisija od početka nije prestajala inzistirati na tome da neće prihvatiti izlazak Grčke iz eurozone u bilo kojem obliku”, rekao je sa svoje strane predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. “Ne mislim da je grčki narod ponižen ili da su drugi Europljani izgubili obraz. Ovo je tipični europski sporazum”, dodao je Juncker. Sastanak čelnika 19 zemalja eurozone, koji je započeo u nedjelju popodne, najčešće je vođen u užem krugu u kojem su njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i ciparski premijer Aleksis Cipras pokušavali dogovoriti kompromis koji bi onda bio predstavljen svim čelnicima.

Podloga za pregovore bila je dokument na četiri stranice, koji su pripremili ministri financija eurozone u subotu i nedjelju. Do zadnjeg trenutka za Grčku su bila najspornija dva pitanja – predaja grčke imovine od 50 milijardi eura vanjskom i neovisnom fondu, koji bi postupno privatizirao tu imovinu i ti prihodi bi se koristili za smanjenje grčkog duga te pitanje daljnjeg sudjelovanja Međunarodnog monetarnog fonda u novom programu financijske pomoći.

Premijer Cipras je popustio u oba pitanja. Predsjednik Euroskupine Jeroen Dijsselbloem rekao je na konferenciji za novinare da će grčka imovina u vrijednosti 50 milijardi eura biti transferirana u novi privatizacijski fond, koji će međutim, sjedište imati u Grčkoj, a na kako je ranije predlagano u Luksemburgu. Prihodi od privatizacije koju će provoditi taj fond koristit će se za dokapitalizaciju grčkih banaka.

S druge strane, Grčka je dobila ustupak jer se u dogovorenom dokumentu spominje olakšanje servisiranja grčkog duga kroz dulje rokove otplate i niže kamate. To su potvrdili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Holland. Merkel je istaknula da ne dolazi u obzir nominalno rezanje grčkog duga. Cipras je nakon summita rekao da je uspio osigurati restrukturiranje duga te paket pomoći za potporu rastu u iznosu od 35 milijardi eura. “U teškoj bitci, uspjeli smo osigurati restrukturiranje duga”, izjavio je Cipras.

Što se tiče paketa pomoći za gospodarski rast, riječ je o programu Europske komisije koji treba pomoći Grčkoj da povuče 35 milijardi eura, koje ionako ima na raspolaganju iz kohezijskih i strukturnih fondova EU-a. Taj novac nije dio paketa pomoći o kojem će se pregovarati, ali Cipras će očito to koristiti kako bi u svom parlamentu i svojoj radikalnoj lijevoj stranci Sirizi branio postignuti dogovor. Cipras je rekao da je uspio izbjeći da imovina za privatizaciju bude dodijeljena vanjskom fondu. “Također smo uspjeli odbaciti planove za financijsko davljenje i kolaps bankovnog sustava”, rekao je Cipras.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je na konferenciji za novinare da sada pitanje izlaska Grčke iz eurozone nije više na stolu i da “s punim uvjerenjem” može preporučiti Bundestagu otvaranje pregovora o novom programu pomoći. “Ali, prije toga grčki parlament mora izglasati sve uvjete koji su dogovoreni na summitu”, rekla je Merkel.

Grčki parlament mora do srijede, 15. srpnja izglasati cijeli niz mjera koje se, između ostaloga, odnose na pojednostavljenje sustava PDV-a i proširenje porezne osnove, poboljšanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava kao dio sveobuhvatne reforme mirovinskog sustava, jamstva za punu neovisnost grčke statističke agencije. “Sporazum postignut između Grčke i njezinih partnera u euroozoni sadrži široku paletu reformi s kojima, vjerujem, Grčka ima šansu vratiti se na put rasta, ali taj put će bit dug i težak”, rekla je Merkel.