Niti jedan trgovinski partner SAD-a ne manipulira tečajem valute

Izvješće
Nijedan trgovinski partner SAD-a, pa tako ni Kina, ne manipulira tečajem svoje valute, zaključilo je američko ministarstvo financija u najnovijem polugodišnjem izvješću.

Ministarstvo je u najnovijem izvješću proširilo analizu potencijalnih manipulacija valutnim tečajevima kojima se po tumačenju Washingtona smanjuje konkurentnost američkih proizvoda i potencijalno potkopavaju nastojanja SAD-a da smanji ogroman deficit u trgovinskoj razmjeni sa svijetom.

Stoga su u analizu uključili više partnera, poput Irske, Italije, Malezije, Singapura i Vijetnama. Počevši od aktualnog izvješća, ministarstvo će ubuduće pratiti tečajnu politiku i pokazatelje svih partnera čiji višak u robnoj razmjeni sa SAD-om premašuje 40 milijardi dolara. Na osnovi podataka za prošlu godinu aktualno je izvješće obuhvatilo 21 zemlju čija ukupna robna razmjena sa SAD-om iznosi 3.500 milijardi dolara.

Tečaj kineskog juana prema dolaru pao je u drugoj polovini prošle godine 3,8 posto, odnosno nešto više od osam posto u cijeloj 2018. Kina se ipak našla na popisu američkog ministarstva financija “zbog važne uloge koju igra sama po sebi i zbog velikog, sve većeg viška”, kazao je novinarima visoki dužnosnik američkog ministarstva financija.

Analiza je u konačnici pokazala da je “Narodna banka Kine prošle godine tek ograničeno intervenirala” u tečaj juana. Američko ministarstvo ipak je ponovo apeliralo na Peking da poduzme potrebne korake kako bi se izbjegao tvrdokorno nizak tečaj juana.

Njemačka je također bila pod povećalom američkog ministarstva financija, treću godinu zaredom, uz argument da ima “naveći višak na tekućem računu bilance plaćanja u svijetu” i višak u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om od 68 milijardi dolara u 2018. godini.

Na popisu više nema Indije i Švicarske budući da su u protekla dva izvješća ispunile tek po jedan od ukupno tri kriterija koji aktiviraju pomnu analizu zbog sumnje o nepravednoj trgovinskoj praksi.

Tako Indija zadovoljava tek kriterij značajnog viška u razmjeni sa SAD-om, a Švicarska kriterij viška na tekućem računu bilance plaćanja. Izvješće ministarstva financija posebnu pozornost privlači u kontekstu nedavne prijetnje ministarstva trgovine da bi SAD mogao uvesti sankcije trgovinskim partnerima koji manipuliraju valutnim tečajevima kako bi poduprli svoje izvoznike.

Ministarstvo trgovine poručilo je krajem prošlog tjedna da će predložiti propis o uvođenju carina zemljama koje “poduzimaju mjere kako bi snizile vrijednost svoje valute u odnosu na dolar, što se u konačnici svodi za subvencioniranje izvoza”. U ministarstvu su istaknuli da su utvrdili kriterije za uvođenje carina ali ih nisu naveli.

Prema South China Morning Postu, Kina ima svoje “financijsko oružje da kazni SAD zbog ratnih carina”, uključujući ogromnu količinu od 1123 milijardi dolara američkih trezorskih obveznica.

Teoretski, ako Kina pusti ovaj dug na tržište, cijene američkih obveznica će pasti i prisiliti vladu da znatno poveća prinose. To bi zauzvrat poskupilo zajmove za američke korporacije i privatne zajmoprimce, što bi istog trenutka ohladilo američki rast.

Međutim, Cliff Tan, ravnatelj odjela za istraživanje globalnog tržišta Banke iz Tokija, izjavio je za South China Morning Postu da Kina to vjerojatno neće učiniti, budući da bi takav “riskantan” potez rezultirao “ekstremnom” nestabilnošću svih tržišta. “Puštanje ovog duga na tržište bi bilo neučinkovito oružje i za Kinu, jer bi se tima povećali prinosi i povrijedila pozicija vlastitih fondova u riznicama”, objasnio je Cliff Tan.

Betty Rui Wang, viša kineska ekonomistica u australskoj i novozelandskoj bankarskoj grupi, slično je pesimistična glede te ideje, sugerirajući da “Kina vjerojatno neće pronaći alternativne za ulaganja, obzirom na enormnu količinu američkog duga”.

SCMP je primijetio da ako Kina proda američke obveznice i umjesto njih kupi naftu, proizvođači energije koji primaju dolare mogu ih jednostavno vratiti natrag u američke riznice, čime se ograničava učinkovitost “kazne”.

You may also like

0 comments