Nisu isključeni niti napadi kemijskim oružjem

Atentati “kemijskim ili bakteriološkim oružjem” nisu isključeni u Francuskoj, rekao je u četvrtak francuski premijer Manuel Valls, zatraživši u govoru pred Nacionalnom skupštinom produljenje izvanrednog stanja za tri mjeseca na čitavom francuskom teritoriju. Zatraživši od Nacionalne skupštine da se izvanredno stanje produlji do kraja veljače, Valls je ocijenio mogućim da se u Francuskoj izvrše atentati “kemijskim ili bakteriološkim oružjem”.

“Može postojati rizik od kemijskog ili bakteriološkog oružja”, rekao je. “Danas se ništa ne smije isključiti”. “Mi smo u ratu. Ne u ratu na kakav nas je povijest tragično navikla. Ne, ovo je novi rat – vanjski i unutarnji – gdje je teror prvi cilj i prvo oružje”, kazao je. O produljenju izvanrednog stanja nakon što dobije potporu Nacionalne skupštine trebao bi u petak glasovati Senat prije konačnog usvajanja. Izvanredno stanje omogućuje policiji šire ovlasti, među ostalim francuski policajci dobili bi dopuštenje nositi oružje i kad nisu na dužnosti kako bi zaštitili i sebe i druge civile.

Sudbina traženog Abdelahima Abauda, navodnog mozga atentata u Parizu, i dalje je u četvrtak neizvjesna, dan nakon upada policije u četvrt Saint-Denis. Među uhićenih osam osoba nisu ni Abdelhamid Abaud ni Salah Abdeslam, ključni osumnjičenici. Istražitelji sada trebaju identificirani najmanje dva tijela pronađena na mjestu napada.

Postoji vjerojatnost da se Europa suoči s novim napadima samozvane Islamske države nakon onih u petak u Parizu, smatra Europol, organizacija policija zemalja članica EU-a. “Razborita je pretpostavka… da su izgledni novi napadi”, rekao je ravnatelj Europola Rob Wainwright tijekom saslušanja u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Napade u Parizu usporedio je s onima u Mumbaiju 2008. kad su militanti ubili 166 ljudi na raznim mjestima u tom gradu. “Jasno je da je ovo značajniji i opasniji oblik terorizma od fenomena usamljenog strijelca”, dodao je, aludirajući na napade posljednjih godina koje su, pod utjecajem IS-a, izvodili pojedinci ili male skupine. “To je i jasan iskaz namjere IS-a da svoj brutalni teroristički brend izveze na međunarodnu pozornicu”. “Suočeni smo s vrlo ozbiljnom, dobrofinanciranom, odlučnom međunarodnom terorističkom organizacijom, koja danas djeluje na europskim ulicama. To je najozbiljnija teroristička prijetnja s kojom se Europa suočila u posljednjih 10 godina.

Italija je pojačala sigurnost oko povijesnih znamenitosti u Rimu, Vatikanu i Milanu nakon upozorenja FBI-ja o mogućim džihadističkim napadima. Trg svetog Petra, milanska katedrala i slavna opera Scala nalaze se među mogućim metama napada, po popisu koji je FBI dostavio talijanskim vlastima. Talijanski mediji pišu i da je FBI javio imena petorice potencijalno opasnih pojedinaca koji prebivaju u Italiji.  Te informacije, međutim, ne sadrže pojedinosti o mogućim napadima, dodaju mediji.  U Italiji je pojačana sigurnost poslije napada u Parizu, a Vatikan i Rim se posebno smatraju primamljivim metama džihadistima.  Propaganda Islamske države već je prijetila Svetoj Stolici, ali talijanske sigurnosne službe tvrde da nisu pronašle nikakav dokaz o postojanju vjerodostojna plana napada na talijanski glavni grad ili Vatikan.

Europska komisija ne želi komentirati ideju o “mini-Schengenu” prema kojoj bi se uvele kontrole putovnica na granicama nekoliko zapadnoeuropskih zemalja niti je o toj ideji primila bilo kakav prijedlog, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu glasnogovornica Europske komisije Natasha Bertaud. “Ne želimo komentirati glasine. Nismo primili nikakav prijedlog u vezi s tim”, rekla je Bertaud, odgovarajući na upit hoće li ministri unutarnjih poslova koji će se okupiti u petak na izvanrednom sastanku razgovarati o ideji koja se pojavila u Nizozemskoj da se stvori mini-Schengen unutar sadašnjeg schengenskog prostora. Dodala je da će sutrašnji sastanak biti prigoda za razgovor o kontrolama na vanjskim granicama te o mjerama za suočavanje s terorističkim prijetnjama.

Nizozemski list Telegraaf objavio je u srijedu da vlada u Den Haagu razmatra mogućnost uvođenja manjeg prostora bez kontrola na unutarnjim granicama u koji bi ušle Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Njemačka i Austrija kako bi se lakše kontrolirao priljev migranata.  List navodi da bi zemlje mini-Schengena provodile strože kontrole na svojim vanjskim granicama. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak u Berlinu da mu je njegov nizozemski kolega iznio tu ideju, ali da Njemačka nije time oduševljena. “Naš politički cilj mora biti da Schengenski prostor funkcionira kao cjelina”, rekao je. “Sve drugo bilo bi samo pomoćno razmatranje” Schengenska zona obuhvaća 22 članice Europske unije i četiri nečlanice.

Nogometna utakmica između Njemačke i Nizozemske odgođena je zbog naznaka da bi teroristi mogli na stadion unijeti eksploziv i snimati napad, javlja njemački dnevnik Bild u četvrtak pozivajući se na informacije iz ministarstva unutarnjih poslova. „Skupina terorista, pri čemu se rad o tzv. spavačima, trebala bi na stadion unijeti nekoliko eksplozivnih naprava, a istodobno bi i u središtu Hannovera trebala eksplodirati bomba“, navodi dnevnik Bild pozivajući se na tajni dokument Ureda za zaštitu ustavnog poretka, na temelju kojeg je ministarstvo unutarnjih poslova donijelo odluku o odgodi susreta. Informacije o napadima potječu od „jedne strane tajne službe“. Kako se nadalje navodi, eksploziv je u stadion trebao biti unesen u sanitetskim kolima. Napadima na stadionu trebao je nazočiti i vođa skupine, koji je napade trebao snimati kamerom. Što se tiče terorista, radi se o pripadnicima njemačke islamističke scene, povratnicima s ratišta u Siriji i vehabijama. Prema službenim podacima, na stadionu i okolici nije pronađen eksploziv. Njemački ministar unutarnjih poslova je nakon odgode utakmice objasnio kako ne može govoriti o detaljima ne temelju kojih je donesena ova odluka, jer da bi to „uznemirilo njemačku javnost“.

Zabrana javnih prosvjeda u Parizu i predgrađima produljena je do nedjelje, objavile su u četvrtak lokalne vlasti, dodajući da se to ne odnosi na komemorativne skupove na mjestu terorističkih napada 13. studenoga. Odluka o zabrani javnih prosvjeda donesena je nakon terorističkih napada 13. studenoga u kojima je poginulo 129 ljudi, od kojih 89 u koncertnoj dvorani Bataclan.

Unatoč tomu, stotine ljudi stalno se okupljaju na mjestima napada: u blizini stadiona Stade de France u Saint-Denisu (sjeverno predgrađe), dvorane Bataclan i šest terasa kafića i restorana na istoku Pariza, polažući cvijeće, poruke ili paleći svijeće.

Nakon prvog vala napada u siječnju 2015., u Parizu je 11. siječnja održan velik prosvjed, a prosvjedi su bili organizirani i u drugim dijelovima zemlje. Policija je objavila da događaji u dvoranama koje mogu primiti više od 1000 osoba nisu “načelno” zabranjeni, ali organizator mora osigurati snažne mjere sigurnosti.

You may also like

0 comments