Ništa od smanjenja PDV-a niti sljedeću godinu

Aladrović
Ministar rada Josip Aladrović u četvrtak je izjavio da smanjenje PDV-a nije u planu za iduću godinu, a što se tiče mjera za pomoć gospodarstvu rekao je da vrijede do kraja godine, ali ih je Vlada spremna revidirati bude li potrebno.

“Što se tiče PDV-a, peti krug porezne reforme izdefinirat će poreznu politiku za sljedeću godinu”, kazao je Aladrović odgovarajući na pitanja novinara uoči sjednice Vlade i dodao da, koliko zna, smanjenje PDV-a trenutno nije u fokusu za sljedeću godinu.

Smanjenje PDV-a zatražili su danas frizeri koji su prosvjedovali na Markova trgu, a Josip Aladrović je rekao kako je vrlo jasno da bi im to olakšalo poslovanje, kao i ugostiteljima ili bilo kojoj drugoj zainteresiranoj skupini, ali da vjerojatno ne bi bilo prelijevanja nižeg PDV-a na građane. “Ali”, dodao je, “očito je to jedan od zahtijeva koji moramo razmotriti.”

“Kako ćemo ga i hoćemo li ga uvažiti, vidjet ćemo”, kazao je.

Što se tiče mjera za pomoć gospodarstvu, podsjeća da su one donesene za razdoblje do kraja godine, no da ih je Vlada spremna “revidirati ukoliko vidi da određena područja ne mogu biti adekvatno pokrivena”.

Dodao je da će sutra održati sastanak sa sindikatima i poslodavcima i na tu temu. Upitan za komentar zahtjeva za smjenom ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića zbog njegovih navodnih dodira s aferama Janaf i vjetroelektane, rekao je kako “za to apsolutno nema razloga”.

Kazao je kako se ne boji da bi ministru Ćoriću moglo biti izglasano nepovjerenje, jer “korektno i profesionalno obavlja svoj posao i nema apsolutno nikakve povezanosti s tim aferama”, te da “za njega govore rezultati u njegovu ministarstvu”.

Hrvatska će s ukupno dva milijuna kuna poduprijeti pet strateških projekata u četiri države, vezanih uz hrvatsku nacionalnu manjinu, odlučeno je u četvrtak na sjednici Vlade.

Zaključkom Vlade, na prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, iz proračuna će se za izgradnju Hrvatske kuće u Subotici izdvojiti 1,3 milijuna kuna.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda Zvonko Milas istaknuo je kako će realizacijom tog projekta hrvatska zajednica dobiti primjereno središte za tri ključne institucije u Republici Srbiji – Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačku ustanovu “Hrvatska riječ”.

Za projekt “Kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji” izdvojit će se 200.000 kuna, kao i za projekt “Potpora radu Hrvatskoga kazališta u Pečuhu u Mađarskoj”.

To je, uz HNK u Mostaru, jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske i vrlo je važno za kulturni i društveni život Hrvata u Mađarskoj, istaknuo je Milas.

Za projekt “Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radio Duxu iz Tivta u Crnoj Gori” izdvojit će se 150.000 kuna, kao i za projekt “Hrvatskog štamparskog društva iz Gradišća u Austriji – Hrvatske novine, 110 godina izlaženja”.

Djelatna potpora tim strateškim projektima pridonijet će stvaranju boljih preduvjeta za razvoj i napredak pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Austriji te osnažiti njihovu povezanost s Hrvatskom, rekao je Milas.

Prihvaćena Izjava “Ujedinjeni na sprečavanju gubitka bioraznolikosti do 2030.”
Temeljem zamolbe koju je Vladi uputila Banjalučka biskupija za jednokratnom financijskom pomoći Srednjoj medicinskoj školi pri Katoličkom školskom centru “Ivan Pavao II.” u Bihaću, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputit će pomoć u iznosu od 375.000 kuna, koja će se koristiti namjenski.

Vlada je na sjednici zaključkom prihvatila izjavu o potpori prirodi “Ujedinjeni na sprečavanju gubitka bioraznolikosti do 2030.”, pripremljenu nakon ovogodišnje 75. Opće skupštine UN-a.

“Cilj izjave je da čelnici država i vlada prenesu snažnu i jasnu poruku u obliku zajedničkog odgovora kojim se ističe da je potrebno predano i hitno djelovati te usmjeriti sve snage u poduzimanje transformativnih aktivnosti na svim razinama kako bi se zaustavio gubitak bioraznolikosti i ublažile klimatske promjene”, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Prihvaćanje izjave u skladu je s politikama Hrvatske u smjeru razvoja održivog društva na načelu zelenog i kružnog gospodarstva osiguravajući klimatsku neutralnost, očuvanje i održivo korištenje prirodnih dobara, kao i s novim održivim politikama Europske unije: Europskim zelenim planom i Strategijom Europske unije za bioraznolikost do 2030. godine, dodao je Ćorić.

You may also like

0 comments