Ništa od proširenja nuklearke Krško

Tomislav Ćorić poručio
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić komentirao je možebitnu suradnju sa Slovenijom na izgradnji novog bloka nuklearne elektrane Krško.

Na pitanje o slovenskim najavama o novom bloku HE Krško i ima li Hrvatska interesa za to partnerstvo kaže: “S obzirom na činjenicu da Hrvatska u ovom trenutku, ovisno o hidrometeorološkim uvjetima, uvozi 35 i 50 posto električne energije držim da Hrvatska treba biti zainteresirana za uvoz električne energije odnosno za svaki novi megavat električne energije i naša energetska strategija u smjeru poticanja obnovljivaca ide u tom smjeru.

Onog trenutka kada druga strana eventualno predloži partnerstvo na tu temu, vjerujem da o tome treba promisliti. Ne znam kolika je veličina i na koji način slovenska strana to misli učiniti, ali vjerujem da će naredni mjeseci i godine otvoriti ta pitanja. Takvi projekti su u pravilu financijski ekstremno zahtjevni, govorimo o milijardama eura i u pravilu se rade u partnerstvu”, rekao je ministar Tomislav Ćorić.

Ističe da je tema tko bi bio partner vrlo kondicionalna. U ovom formatu, kaže, elektrana će raditi do 2043. godine.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je u utorak da Hrvatska nastavlja aktivnosti u vezi s odlagalištem radioaktivnog otpada u Čerkezovcu, u općini Dvoru, po najvišim okolišnim standardima jer jučer nije postignut konsenzus o gradnji zajedničkog odlagališta radioaktivnog otpada iz NE Krškog.

HEP grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 859,3 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 313,4 milijuna kuna ili za 26,7 posto, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješća Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Po podacima iz izvješća, ukupni su prihodi HEP grupe u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 7,99 milijardi kuna, što je za 3,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok su ukupni rashodi rasli brže, za 9,6 posto, na 6,93 milijardi kuna.

Iz HEP-a u izvješću objašnjavaju kako su prvo polugodište 2019. obilježile nepovoljne hidrološke okolnosti, zbog čega je povećana nabava električne energije na tržištu i proizvodnja u termoelektranama, što je utjecalo na rast troškova poslovanja.

Ukupna potrošnja električne energije kupaca u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci je iznosila 8.034 gigavatsati (GWh), što je za 39 GWh ili 0,5 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Ukupna je, pak, prodaja opskrbljivača HEP grupe povećana za 211 GWh ili za 3 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine HEP grupa povećala svoj tržišni udio na 91,3 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju taj udio bio 88,2 posto, ističe se u izvješću.

HEP Opskrba je povećala prodaju za 190 GWh (4,8 posto), od čega se 173 GWh odnosi na povećanje prodaje poduzetništvu. HEP Elektra, koja opskrbljuje kućanstva u okviru univerzalne usluge i kupce kategorije poduzetništvo u okviru zajamčene opskrbe, povećala je prodaju za 21 GWh, pri čemu je prodaja kućanstvima manja za 22 GWh, a poduzetništvu veća za 43 GWh, ističu iz HEP-a. Nepovoljne hidrološke okolnosti utjecale su na pad proizvodnje u hidroelektranama, čija je proizvodnja iznosila 2.929 GWh, što je za 1.496 GWh manje u odnosu na prvo polugodište 2018. godine.

To je, pak, utjecalo na povećanu nabavu električne energije na tržištu za 1.167 GWh (37,8 posto) i proizvodnju u termoelektranama za 310 GWh (23 posto), što je utjecalo na rast troškova poslovanja. Ukupno je izvan sustava nabavljeno 4.258 GWh, od čega se 956 GWh odnosi na otkup električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracija u sustavu poticaja, a 3.302 GWh na uvoz i nabavu od trgovaca i proizvođača u Hrvatskoj.

U termoelektranama je proizvedeno 1.659 GWh. Isporuka iz nuklearne elektrane Krško iznosila je 1.504 GWh, što predstavlja 14,5 posto raspoložive električne energije HEP grupe, navode iz HEP-a. Po podacima iz izvješća, poslovni prihodi HEP grupe u prvom su polugodištu iznosili 7,8 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini povećanje za 272,3 milijuna kuna ili za 3,6 posto.

Prihodi od prodaje električne energije kupcima su povećani za 451,1 milijuna kuna, što se objašnjava većim udjelom HEP-a u prodaji kupcima poduzetništva, uz rast prosječne prodajne cijene za kupce poduzetništva HEP Opskrbe i HEP Elektre, kao i većom prodajom izvan Hrvatske, uz više cijene izvezene električne energije.

Prihodi od prodaje toplinske energije veći su za 5,7 milijuna kuna a prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu za 15,7 milijuna kuna. Prihodi od prodaje plina kupcima opskrbe plina manji su 293,1 milijuna kuna zbog opskrbe plinom domaćeg industrijskog kupca u prethodnoj godini, uslijed čega i troškovi nabave plina bilježe pad, navodi se u izvješću.

Poslovni su rashodi HEP grupe u prvih šest mjeseci iznosili 6,8 milijardi kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje za 620,5 milijuna kuna ili za 10 posto.

Uslijed veće proizvodnje termoelektrana te većih utrošenih količina plina, ugljena i šumske biomase uz višu cijenu plina, troškovi proizvodnje električne i toplinske energije veći su 156,2 milijuna kuna. Troškovi nabave električne energije veći su za 573,8 milijuna kuna uslijed većih uvezenih količina te uz veću cijenu uvezene električne energije, navode iz HEP-a.

Investicije HEP grupe u prvih šest mjeseci iznose 868,3 milijuna kuna, a odnose se na zamjene, rekonstrukcije, revitalizacije postojećih energetskih objekata, izgradnju i pripremu izgradnje novih energetskih objekata te priključenje potrošača.

Uz konsolidirano izvješće za HEP grupu (HEP d.d. i ovisna društva), kompanija je objavila i nekonsolidirano izvješće za matičnu tvrtku HEP d.d. Po podacima iz tog nekonsolidiranog izvješća, HEP d.d. je u prvih šest mjeseci ostvario neto dobit od 1,29 milijardi kuna, što je za 525 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju kada je neto dobit iznosila 723,2 milijuna kuna.

U izvješću se također podsjeća da je glavna skupština HEP-a d.d. početkom srpnja donijela odluku o isplati 212,4 milijuna kuna iz prošlogodišnje dobiti u korist državnog proračuna, a ta je isplata izvršena 16. srpnja.

You may also like

0 comments