Niske kamatne stope prijetnja europskoj stabilnosti

Niske kamatne stope i pojačana kolebljivost na tržištima u nastajanju postali su ključni rizici za europsku financijsku stabilnost, upozorio je supervizor financijskog sustava u Europskoj uniji.

Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) osnovan je u sklopu Europske središnje banke (ECB) za potrebe nadzora financijskog sustava. Na sastanku održanom u četvrtak upozorili su da će neke zemlje i sektori možda morati poduzeti i mjere za suzbijanje rizika kako bi se neutralizirale nuspojave niskih kamatnih stopa. “Globalno okruženje niskih kamatnih stopa i niskih premija rizika, potrebno da bi se podržao još uvijek spor nominalni rast, zajednički je uzrok trenutne situacije na području rizika i moglo bi prouzročiti neželjene učinke u nekim gospodarskim sektorima ili u nekim zemljama koji bi mogli zahtijevati usvajanje ciljanih regulatornih mjera”, objavio je ERSB u priopćenju nakon sastanka.

Regulatorni alati ciljane su, često privremene, mjere za sprečavanje stvaranja mjehura na tržištu financijske imovine. Uključuju kapitalne zaštitne mehanizme koje banke moraju uspostaviti odnosno ograničenja određenih oblika kreditiranja. Niz središnjih banaka u Europi već je usvojio takve mjere, pa je tako britanska središnja Bank of England prošle godine ograničila iznos kredita koji građani mogu uzimati za kupnju kuće.

Iz ESRB-a, kojim presjeda čelnik ECB-a Mario Draghi, upozoravaju i na moguće negativne posljedice po povjerenje ulagača koje bi mogle prouzročiti turbulencije na tržištima u nastajanju. Proteklih su mjeseci ulagače posebno uznemirili usporavanje kineskog gospodarstva i izgledi za podizanje ključnih kamatnih stopa u SAD-u. “Iako je izravna izloženost banaka na tržištima u nastajanju značajna u samo nekoliko zemalja Europske unije, ostali transmisijski kanali – kao što je širi utjecaj na povjerenje u globalni gospodarski oporavak i sekundarni učinci na tržištu – mogli bi se pokazati bitno značajnijima”, navodi se u priopćenju.

Turistički promet u Europskoj uniji (EU) koji ostvaruju turisti iz zemalja izvan nje povećan je u proteklih deset godina, od 2005. do 2014. godine, za 75 posto, objavio je u petak Eurostat. Time je statistički ured EU-a uoči Svjetskog dana turizma 27. rujna upozorio na važnost turizma te njegova rasta za EU. Povećanje turističkog prometa u zadnjih deset godina u EU-u, prema analizi Eurostata, najviše je potaknuo ‘bum’ noćenja turista iz Kine, čak 282 posto u odnosu prema 2005., zatim iz Rusije za 248 posto i Brazila za 215 posto. Rast od 13 posto ostvarili su turisti iz SAD-a, a iz Japana 11 posto.

Iako turisti iz SAD-a i Rusije ostvaruju trećinu svih noćenja turista izvan Unije, Eurostat ističe da je turizam u njoj ponajprije unutarnji posao jer se na noćenja turista izvan nje odnosi tek 10 posto od ukupnih noćenja, a 90 posto ostvaruju stanovnici Unije.Oni pak većinu ili 85 posto svojih noćenja pri putovanjima također ostvaruju u zemljama EU-a, a tek malo više od 15 posto u odredištima izvan Unije, pri čemu su im tri top odredišta SAD, Turska i Švicarska.

U SAD-u su turisti iz EU-a prošle godine ostvarili najviše od svojih ukupnih noćenja izvan Unije ili 14 posto, Turskoj 11,6 posto, a Švicarskoj pet posto. Među turistima izvan EU-a, najveće udjele u ukupnih 327,2 milijuna stranih noćenja prošle godine imali su turisti iz SAD-a i Rusije – 18 i 15 posto, a svi ostali imaju znatno manje udjele: Kinezi pet posto, Japanci oko četiri posto, a Brazilci 2,5 posto.

Najviše noćenja turista izvan Unije među njenim članicama lani je s udjelom od 17,5 posto u ukupnim noćenjima imala Italija, koju s 14 posto slijedi Velika Britanija, a treća najomiljenija zemlja turistima izvan Unije je Španjolska (13,5 posto). Četvrta je Francuska s 12,2 posto, a peta Njemačka s 9,1 posto. Hrvatska je, po podatcima Eurostata, s lanjskih 7,3 milijuna noćenja turista izvan Unije otprilike u sredini među njezinim članicama, s udjelom od 2,2 posto.

You may also like

0 comments