No, oni ujedno ublažavaju pritisak na njih i na njihove kreditore da uvedu reda u bilancu. Tako im zajmodavci u pojedinim slučajevima nastavljaju odobravati kredite iako ih možda neće moći vratiti, primjećuju u BIS-u. “Ako je taj efekt dovoljno snažan da priguši rast, rezultat može biti dodatno spuštanje kamatnih stopa”, konstatiraju autori BIS-ova izvješća.
Istraživanje je uključilo i užu definiciju kompanije zombija, za koju se očekuje da će i u predstojećem razdoblju bilježiti nisku razinu profitabilnosti. Broj kompanija prema obje je definicije značajno porastao od 80-ih godina prošlog stoljeća a njihovo se ponašanje zamjetno promijenilo, što se vremenski poklopilo s razdobljem pada kamatnih stopa. Od 2000. godine kompanije zombiji više se zadužuju i rjeđe prodaju imovinu, a taj je trend nastavljen i nakon financijske krize 2008. i 2009. godine kada su središnje banke vodećih gospodarstava svijeta de facto spustile ključne kamatne stope na nulu a neke među njima i u negativan teritorij.
Njihov je broj ušesterostručen od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća a smanjenje nominalnih kamatnih stopa za 10 postotnih bodova moglo bi biti zaslužno za otprilike 17 posto tog povećanja, procjenjuju u BIS-u.
Nicanje kompanija zombija razotkriva dilemu s kojom se suočavaju središnje banke pri kreiranju monetarne politike, zaključuju. Tako niske kamatne stope potiču agregatnu potražnju u gospodarstvu i povećavaju zaposlenost ali veći broj kompanija zombija istodobno podrazumijeva neracionalnu raspodjelu resursa. Opstanak kompanija zombija ujedno može istisnuti ulaganja i zapošljavanje u zdravim kompanijama, upozoravaju u BIS-u.
0 comments