Nima Sanandaji: Nepotrebni su sustavi koji narušavaju radnu etiku

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) donosi intervju sa švedskim istraživačem Nima Sanandaji. Njegovu knjigu „Scandinavian unexceptionalism“ prvi je objavio britanski Institute of EconomicAffairs (iea). Sanandajieva bivša knjiga “Swedish Model Reassessed” bila je povod Centru za javne politike za veliku policy analizu “Švedski prosperitet unatoč socijalnoj državi blagostanja”.

Suprotno socijaldemokratskim uvjerenjima, Sanandaji kao liberal ističe kako su skandinavske zemlje bogate unatoč (a ne zahvaljujući) socijalnoj državi blagostanja. Dakle, prave uzroke skandinavskog prosperiteta treba tražiti u snažnom kulturnom kapitalu i društvenim vrijednostima koje su izgrađene i prije razvoja velike države blagostanja te unatoč istoj. Tradicija luteranizma i liberalizma ugrađena je u temelje švedskog građanskog društva, što je znatno doprinijelo razvoju prosperitetnog tržišnog gospodarstva. Sanandaji nije protivnik države kao takve, ali rješenje vidi u smanjivanju opsega državne uloge te u razmjernim socijalnim programima čije usluge su otvorene i privatnom sektoru, pod jednakim konkurentskim uvjetima. Najbolji primjer je švedski sustav vaučera.

Nima, čestitka na novoj knjizi “Scandinavian unexceptionalism” (Skandinavska jedinstvenost). Kako objasniti po čemu su Skandinavci jedinstveni?  Zahvaljujem. Skandinavska jedinstvenost je ideja kojom skandinavske zemlje pokazuju kako se visoki porezi i veliki javni sektori mogu kombinirati s visokim rastom. Temeljna ideja je kako su socijaldemokratske politike u ovom dijelu svijeta jedinstveno uspješne u stvaranju prosperiteta, jednakosti i niske nezaposlenosti. Moja knjiga zove se “Skandinavska jedinstvenost” obzirom da uvjerljivo pokazujem kako Švedska, Danska, Finska i Norveška rade kao ostatak svijeta: rasle su uspješno u prosperitetu i društveno zahvaljujući slobodnim tržištima kombiniranima sa snažnom društvenom kohezijom i radnim normama, a stagnirale kada su uvedeni visoki porezi i veliki javni sektori.

Naglašavaš kako su visoka razina društvenog povjerenja i kohezije, snažne norme i moralna odgovornost koja proizlazi iz luteranske radne etnike faktori koji su doprinijeli gospodarskim uspjesima nordijskih zemalja, unatoč rastućim državama blagostanja. Skandinavci su povijesno razvili jedinstvenu kulturu sa snažnim naglaskom na osobnu odgovornost, radnu etiku i povjerenje. Jedno takvo objašnjenje je luteranska radna etika. Drugo je kako su nordijske zemlje povijesno imale nemilosrdnu klimu gdje je bilo potrebno naporno raditi i surađivati kako bi se preživjelo kao poljoprivrednik. Dodatno, suprotno većini Europe, Skandinavija je imala neovisne farmere s vlasničkim pravima na svoja zemljišta. Široko rasprostranjeno privatno vlasništvo pomoglo je poticanju osobne odgovornosti. Još i danas Skandinavci imaju jedinstveno visoke stope povjerenja i često se iz drugih zemalja percipira da imaju snažnu radnu etiku. Radna etika i osobna odgovornost bile su međutim s vremenom ugrožene, obzirom da je stanovništvo kroz generacije prihvatilo politike državi blagostanja.

Može li ponekad biti teško i nepopularno tvrditi kako “kultura je važna”, premda je to u cijelosti istinito. To jasno znači kako je kulturni kapital Šveđana (i ostalih skandinavskih nacija) bio vrjedniji od onih kod većine nacija, što objašnjava razlike u gospodarskim ishodima. S kojim vrijednostima i društvenim normama možemo mjeriti i uspoređivati kulturne kapitale? Dosta je teško mjeriti norme, ne samo povijesno. Jedna od normi koju možemo mjeriti je povjerenje. Skandinavske zemlje imaju među najvećim stopa povjerenja u svijetu. Veliko političko pitanje je ukoliko je to povjerenje povijesno postojalo, te je omogućilo velike države blagostanja, ili umjesto toga veliko blagostanje stvara povjerenje. Jedan od načina izdvajanja tog odnosa je promatrati pretke Skandinavaca koji žive u SAD-u. Te skupine, čiji preci su migrirali iz Skandinavije prije mnogo generacija – i prije stvaranja suvremenih državi blagostanja – imaju najvišu razinu povjerenja u SAD-u. Zapravo, imaju čak i nešto veće povjerenje nego njihovi skandinavski rođaci. Oslanjajući se na skandinavsku kulturu uspjeha, Skandinavski Amerikanci također imaju i mnogo viši standard života – i istu ili nižu razinu siromaštva – u odnosu na same skandinavske zemlje. Drugi primjer je kako često ljudi previše koriste socijalne programe. Prema Svjetskom istraživanju o vrijednostima (World Value Survey) provedenom u razdoblju 1981-1984, 82 posto Šveđana se složilo s tvrdnjom kako “uzimanje socijalnih naknada na koje nemate pravo nikada nije opravdano”. Građani još imaju etični pristup socijalnim naknadama. Međutim, kroz vrijeme taj udio se značajno snizio. Istraživanje iz razdoblja 2010-2014 pokazuje kako samo 55 posto (Šveđana) vjeruje kako nikada nije opravdano pretjerano koristiti socijalne naknade. U knjizi “Skandinavska jedinstvenost” pokazujem brojna druga istraživanja i studije, koja uvjerljivo pokazuju kako se norme mijenjanju sa prilagodbom stanovništva na izdašne javne naknade i visoke poreze.

Uzimajući u obzir velike kulturne razlike, u kojoj mjeri Hrvati mogu učiti dobre kulturne norme i vrijednosti od Šveđana? Odgovor je jednostavan: nemojte stvarati sustave koji pogoršavaju radnu etiku i osobnu odgovornost. Naravno da bi bila dobra stvar pružati javne usluge kao što je obrazovanje, investicije u infrastrukturu itd. I naravno da su potrebni javni programi za pomoć nezaposlenima. Ipak, jednom kada država previše naraste i previše bude sklona preraspodjeli dohodaka od onih koji rade prema onima koji ne rade, temelji dobrog društva će se polako urušavati. Skandinavija nas uči vrlo važnu lekciju o normama: one se ne mijenjaju odjednom, već kroz generacije. Ipak, jednog kada ih ugrozite, biti će teško ponovno ih ojačati.

Liberalna zajednica u Hrvatskoj je još u velikoj povijesnoj bitci za ideje kako bi potaknula tržišne reforme. Trenutna politička arena je i dalje uglavnom vođena populizmom i ostacima socijalizma. Bi li bivši švedski premijer Carl Bildt mogao savjetovati hrvatske političare kako skupiti hrabrosti za provedbu ozbiljnih tržišnih reformi u praksi? Apsolutno. Premda se Carl Bildt danas više bavi vanjskom politikom nego gospodarskom, on ima oštar i analitički um.

Pružaš podatke koji pokazuju kako Amerikanci skandinavskog porijekla stvaraju mnogo viši dohodak nego ljudi u Skandinaviji i viši od američkog prosjeka. Pored činjenice se Amerikance manje oporezuje i imaju više radnih sati od Skandinavaca, što doprinosi visokim dohocima, koji su drugi razlozi? Skandinavski Amerikanci kombiniraju kulturu nordijskog uspjeha s koristima slobodnih tržišta i ograničene uloge države. Očigledno im to dopušta da budu prosperitetni i imaju izvrsne društvene ishode. Prepuštam čitatelju “Švedske jedinstvenosti” da stvori svoju vlastitu analizu, ali ova nas usporedba sigurno može učiti mnogo u ograničenjima javne politike i važnosti dubljih društvenih institucija.

*Intervju je vodio Daniel Hinšt, predsjednik think thanka Centar za javne politike i ekonomske analize

You may also like

0 comments