U Temi dana emisije Novi dan u utorak je gostovao Nikica Gabrić. “Niti jedan problem zdravstva se ne može riješiti bez konsenzusa između pozicije i opozicije, a i kad bi se veliki problemi riješili, onda bi ta Vlada izgubila vlast u iduće četiri godine”, smatra Gabrić koji zbog toga ne vjeruje da će se povući potrebni potezi kako bi se oživjelo hrvatsko zdravstvo.
“Mislim da je novi mandatar svjestan problema u zdravstvu, ali ljudi u Hrvatskoj to nisu. Proračun je 22 milijarde kuna, oko 700 eura po glavi stanovnika za zdravstvo. Ali jedan čovjek koji uplaćuje financira trojicu, četvoricu koji ne uplaćuju. Samo pola budžeta za zdravstvo ide na kamate javnog duga Hrvatske.” “Kada bi političari bili pošteni i rekli da će ljudi morati sudjelovati u svom liječenju, izgubili bi izbore, jer su ljudi naviknuli da je sve u zdravstvu besplatno”, rekao je Gabrić. Kaže i da nemamo profesionalno upravljanje zdravstvom i da bi ga nova vlast trebala depolitizirati. “Ne može se voditi politika na način da imenujete čelne ljude na temelju pripadnosti nekoj stranci. Ljudi koji dolaze na funkcije su vjerojatno časni ljudi, ali ne znaju. Ne možete bez znanja, primjerice, upravljati avionom”, rekao je.
O MOST-u: Najprije će se učiti, i tek pred kraj znati što i kako treba “MOST je dobrodošla politička opcija u Hrvatskoj da se stare opcije prisile na promjene, no MOST nema adekvatan broj ljudi da bi mogli upravljati sustavom. Vjerojatno će se iduće godinu, dvije učiti sustavu, i tek pred kraj mandata će znati što treba proći”, smatra o MOST-u nezavisnih lista.
U RH i u regiji ne postoji profesionalno upravljanje sustavom, što Gabrić smatra najvećim problemom. “To nisu ljudi koji su školovani za vođenje ekonomije, i puštate ljude da se uče u sustavu od početka, govore da pacijenti ne moraju sudjelovati u ničemu, a zapravo je to neodrživo”, smatra o trenutačnoj situaciji. Gabrić kaže i da zakoni koje donosimo u sebi imaju koruptivni element, i da to ne znači da će ga svi koristiti, ali da on postoji.
Kao jedno od rješenja zdravstva u Hrvatskoj vidi veći stupanj privatizacije. “To ne znači da je nebitno tko je vlasnik bolnice – država ili privatni poduzetnik, nego on obavlja za istu cijenu uslugu, a država gradi infrastrukturu, a privatniku plaća uslugu. Time se smanjuju troškovi”, objasnio je.
Kako će suradnja MOST-a i HDZ-a funkcionirati ako je MOST skroz protiv privatizacije? “Ja se moram našaliti, ja sam jedan od posljednjih branitelja socijalizma i predzadnji predsjednik omladine Hrvatske ’88. godine, i bio sam tada sličan Petrovu danas. Ja sam bio socijalistički omladinac, on je danas kršćansko socijalni omladinac, istu težnju o poštenju sam nosio i ja. No tada nisam sve znao, i toga sam sada svjestan. Petrov treba pomoć da bi razumio da se na dobroj volji ne može promijeniti sustav, nego ga se mijenja na profesionalan način.
Na dobroj volji i čestitim namjerama, koje sigurno imaju, sustav se ne može promijeniti, nego ga treba promijeniti na profesionalni način”, rekao je. “Bauk privatizacije guraju sindikalisti. Sindikalisti su danas veći nego u socijalizmu. Mi smo socijalizam sa marksizomom zamijenili s vjeronaukom, a nemoguće je to napraviti na način kako se zamišlja”, smatra Grabrić. “Hrvatska treba prodati sva svoja lječilišta, toplice itd., jer su stalno u gubitku, pa će drugi ulagati u njih, a dio će se koristiti za pacijente HZZO-a.” “Što je loše u tome da država skine sa sebe određeni teret prodajući dio toga?”, pita se Grabrić. “Zašto ne bi netko investirao i radio po istim cijenama? Ali se ljudi koji upravljaju zdravstvom i koji su stvorili monopol tomu protive, i to zato što bi imali konkurenciju. A ako konkurencije nemaju, neće raditi bolje”, pojasnio je.
O Anti Ćorušiću, koji se ranije spominjao kao mogući budući ministar zdravstva, kaže da je 30 godina s njim prijatelj, i povremeno razgovaraju o zdravstvu, ali kaže da su različitih svjetonazora. “No, ono u čemu se slažemo jest da i on i ja mislimo da bi liječnici trebali privatni posao raditi u bolnici, a ne kod privatnika. Tako zarade doktor, bolnica, njegovi asistenti i drugi”, smatra Gabrić.
Kaže da to lijepo funkcionira u Njemačkoj, gdje se mjeri učinak u radu i prema tome dozvoljava veći udio u radu, odnosno zaradi. Rekao je i da se sindikalisti ne bore da bi bilo bolje zdravstvo, nego da se utvrde prava liječnika. “Hrvatsku čeka više teških godina, jer imamo velike dugove. Ako ih nećemo solidarno snositi svi, idemo u bankrot. Pitanje duga je pitanje vlasništva, i ako ne možemo plaćati kamate, morat ćemo prodavati imovinu, i to po manjoj cijeni.”
O izboru novih ministara kaže da vjeruje u dobre namjere i HDZ-a i MOST-a, jer oboje imaju motiv – MOST da se generalno dokaže, a HDZ da dokaže da je u stanju spasiti Hrvatsku. “Ključna stvar je depolitizacija, profesionalizacija, privatizacija…”, naveo je kao rezime trenutačnih potreba hrvatskog zdravstva. Gabrić je zaključio da je cijela regija općenito nestimulativna, jer nemamo dugoročnu strategiju ničega, pa tako ni zdravstva.
