Većina Nijemaca nije zastrašena velikim priljevom izbjeglica u njihovu zemlju, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja objavljeno u petak, no jedno drugo istraživanje ukazalo je i na nezadovoljstvo načinom na koji Berlin postupa u krizi.
Njemačka se uz velike napore nosi s rekordnim brojem izbjeglica i ekonomskih useljenika, kojih će, po očekivanjima Berlina, ove godine biti četverostruko više, odnosno 800.000. U istraživanju instituta Infratest dimap za javnu televiziju ARD 61 posto ispitanika je reklo da nisu zabrinuti rastućim brojem izbjeglica dok je 38 posto izjavilo da ih izbjeglički val plaši.
Osamdeset posto ispitanih reklo je da se njihova svakodnevica zbog izbjeglica nije nimalo promijenila a samo je dva posto ustvrdilo da rastući broj izbjeglica očigledno utječe na njihove živote. Slično istraživanje agencije Elabe objavljeno u četvrtak pokazalo je da se raspoloženje francuske javnosti dramatično preokrenulo u većinsku podršku prihvatu većeg broja izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja poput Sirije.
Istraživanje agencije Enmid za televiziju N24 pokazalo je, međutim, i da većina Nijemaca nije zadovoljna politikom kancelarke Angela Merkel spram izbjegličke krize. Oko dvije trećine ispitanih ocijenilo je da njemačka vlada “dosta loše” ili “vrlo loše” radi svoj posao. Oko 36 posto ispitanih je ocijenilo da vlada ne čini dovoljno kako bi pomogla izbjeglicama dok je 27 posto ustvrdilo da Berlin čini previše. Istraživanje Infratest dimapa provedeno je od 7. do 9. rujna i obuhvatilo je 1021 osobu. U istraživanju Emnida provedenom 9. rujna sudjelovalo je više od 1000 ljudi.
Irska će primiti 4000 izbjeglica, a prve već za nekoliko tjedana, rekla je u četvrtak irska ministrica pravosuđa. “Irska će gostoljubivo ponuditi utočište obiteljima i djeci koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog rata i sukoba”, rekla je Frances Fitzgerald nakon posebnog sastanka vlade. Dodala je da je vlada odlučila uspostaviti mrežu centara za izvanredne situacije širom zemlje. Prioritet će imati maloljetnici bez pratnje odraslih, istaknula je.
Gotovo 6000 Iraca proteklog je tjedna obećalo smještaj izbjeglicama u sklopu kampanje koju je organizirala organizacija Uplift.ie. Brojka od 4000 ljudi uključuje 600 ljudi koliko je Irska obećala primiti ranije ove godine u sklopu europskog programa razmještanja izbjeglica te 520 izbjeglica koji se upravo smještaju u Irskoj po prethodnom dogovoru. Irska je odlučila da će sudjelovati u europskim naporima da se pravedno rasporedi izbjeglice iz najizloženijih država članica, iako to ne mora jer u tom području ima pravo na izuzeće kao i Velika Britanija i Danska. Estonija i Litva također su u četvrtak pristale da će primiti više tražitelja azila. Estonija, koja ima 1,3 milijuna stanovnika, primit će 373 ljudi umjesto 150, a Litva, s gotovo tri milijuna stanovnika, 1105 umjesto 325.
Umjesto da izbjeglice prelaze nemirna mora, preskažu granične ograde i bježe od neprijateljski raspoloženih policajaca, švedska tvrtka želi ih u Europu prebaciti na jednostavniji, sigurniji i jeftiniji način – zrakoplovom. Refugee Air namjerava izbjeglice prevoziti izravno u Švedsku iz Siriji susjednih zemalja poput Libanona, Jordana i Turske, gdje živi većina od četiri milijuna Sirijaca izbjeglih iz zemlje. “Prvi let obavit ćemo prije prvog snijega ove zime u Stockholmu”, priopćila je tvrtka.
Ljudi koji bježe iz Sirije troše tisuće dolaza za opasan put u Europu, daleko više nego što stoje zrakoplovne karte, ali avioprijevoznici ne dopuštaju ukrcaj izbjeglicama zbog europske direktive iz 2001. Prema toj uredbi, zrakoplovne tvrtke odgovorne su za sve troškove, uključujući i trošak deportacije, za putnike koji po dolasku na svoja odredišta traže azil, ali im on naposljetku bude odbijen. To znači da čak i oni koji imaju izgleda dobiti azil ne mogu u europske zemlje putovati zrakoplovom, jer avioprijevoznici ne žele riskirati.
Refugee Air želi krenuti s jednim letom kako bi pokazao da sustav funkcionira te se nada da će ohrabriti i druge zrakoplovne tvrtke, rekao je suosnivač Emad Zand, švedski poslovni čovjek. “To je suludo, ne možemo sjediti prekriženih ruku i gledati kako ljudi umiru. Pokazat ćemo svima da postoji i drugi način”, ističe Zand, koji za europsku direktivu kaže da “gura ljude u ruke krijumčara, koji iskorištavaju njihovu nesreću”.
Prošle je godine azil u Švedskoj zatražila 81.000 ljudi, razmjerno više u odnosu na broj stanovnika nego u bilo kojoj drugoj europskoj državi, pri čemu su većina bili Sirijci. U Refugee Airu kažu da surađuju s nevladinim udrugama kako bi proveli “detaljnu analizu” putnika i bili sigurni da oni koji se ukrcaju imaju velike šanse dobiti azil u Švedskoj. Napominju i da će snositi trošak za one čiji zahtjevi budu odbačeni.
Kompanija će naplaćivati mjesto u zrakoplovu, a cijena će biti daleko niža od one koju plaćaju krijumčarima za opasno putovanje preko mora i kopna. Također će financijski pomoći onima koji nemaju dovoljno novca za kartu. “Želimo pokazati da naše rješenje funkcionira”, rekao je Zand. “To je šamar u lice svima koji koji kažu da je tako nešto nemoguće”, dodao je.
Njemačka očekuje 40.000 novih izbjeglica za vikend, rekao je u petak u Pragu njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier nazivajući to “možda najvećim izazovom u povijesti Europske unije”, dok Mađarska strahuje da će do kraja godine između 400.000 do pola milijuna izbjeglica ući u tu zemlju, javile su agencije. Iznoseći “nove dramatične brojke” Steinmeier je rekao da “unatoč dobroj volji njemačkog naroda njegovi kapaciteti slabe” i objasnio da izazovom migrantske krize ne može “upravljati samo jedna zemlja”. “Potrebna je europska solidarnost”, rekao je nakon sastanka s mađarskim, poljskim, češkim i slovačkim kolegama.
Njegovi su sugovornici ponovno odbili obvezne kvote za prihvat migranata koje predlaže Europska komisija, a podržava ih Berlin. “Ako zatvorimo granice, izdat ćemo naše vrijednosti”, inzistirao je Steinmeier i rekao “moramo pronaći zajedničko europsko rješenje, to je jedina mogućnost”. Zemlje Višegradske skupine – Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka, žele pomoći određenom broju izbjeglica no odbijaju migrantske kvote koje želi nametnuti Europska unija, rekao je češki šef diplomacije Lubomir Zaoralek na konferenciji za novinare.
Njegov mađarski kolega Pieter Szijjarto očekuje da bi u Mađarsku moglo ući od 400.000 do 500.000 izbjeglica do kraja godine. Dosad je u 2015. zabilježen ulazak 170.000 migranata u Mađarsku. Szijjarto je rekao da je njegova zemlja spremna biti domaćin konferencije o suradnji između Europske unije i balkanskih zemalja, Srbije i Makedonije.
Mađarski premijer Viktor Orban upozorio je u petak da će mađarska policija od idućeg tjedna poduzimati oštrije mjere protiv vala migranata koji su se, po njegovim riječima, pobunili protiv vlasti, zauzeli željezničke postaje i odbijaju se registrirati. Mađarska, za izbjeglice ključna tranzitna zemlja na putu prema bogatijim i velikodušnijim zemljama Europske unije poput Njemačke ili Švedske, ubrzano podiže ogradu duž granice sa Srbijom kako bi, kada s početkom listopada bude završena, zaustavila priliv izbjeglica.
Više od 170.000 izbjeglica ušlo je u Mađarsku iz Srbije ove godine. Većina ne želi biti registrirana u Mađarskoj bojeći se da tu ne bude zadržana ili kasnije vraćena u Mađarsku kao prvu zemlju u kojoj su registrirani te trenutačno koriste spremnost Austrije i Njemačke da ih prihvate. “S obzirom da se suočavamo s pobunom ilegalnih migranata, policija dobro obavlja svoj posao, bez upotrebe sile”, kazao je Orban nakon susreta s Manfredom Weberom, čelnikom konzervativne Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, javlja agencija Reuters. “Zauzeli su željezničke postaje, odbijaju dati otiske prstiju, neće surađivati i ne žele poći na mjesta na kojima bi dobili hranu, vodu, druge potrepštine i medicinsku skrb”, ustvrdio je Orban ocijenivši da su se “oni pobunili protiv mađarskog pravnog poretka”.
Mađarski premijer je najavio da će od 15. rujna, kada na snagu stupe stroži zakoni o imigraciji, migranti koji budu ilegalno prelazili mađarsku granicu biti uhićivani. “Od 15. rujna mađarske vlasti neće opraštati ilegalan prelazak granice”, kazao je Orban. U Mađarskoj su u utorak doneseni novi zakoni prema kojima je ilegalni prelazak granice kriminalno djelo koje može biti kažnjeno sa do tri godine zatvora. Rezanje ograde može se kazniti s do pet godina zatvora, navodi agencija dpa. Mađarska poduzima intenzivne napore na blokiranju izbjeglica na granici sa Srbijom pa je tako ministar obrane Istvan Simicsko kazao u petak da je 3.800 vojnika poslano u pograničnu zonu kako bi se ubrzalo podizanje 175 km duge ograde koja će se protezati jednim dijelom granice, dok je ostali dio osiguran bodljikavom žicom.
Simiczko je za mađarski kanal TV2 izjavio kako će vojska pomoći osigurati granicu. “Trebamo jaču obranu na granici, ograda sama nije dovoljna”, kazao je. Mađarski parlament trebao bi 21. rujna odlučiti o tome hoće li dopustiti vojsci da zajedno s policijom patrolira duž granice. Premijer Orban također je pozvao EU da pomogne Grčkoj, prvoj zemlji EU-a u koju pristižu migranti, uglavnom iz Sirije, Iraka i Afganistana, te da se što prije donese odluka o raspoređivanju europskih snaga na grčkoj granici koje bi pomogle grčkim vlastima u provođenju europskog zakona.
Ne postignu li ministri unutarnjih poslova na svom sastanku u ponedjeljak suglasnost oko raspodjele migranata moguć je izvanredni summit čelnika 28 zemalja članica EU-a još ovoga mjeseca, najavio je u petak predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. “U ponedjeljak se na hitnom sastanku okupljaju ministri unutarnjih poslova. S toga sastanka trebat će nam konkretan i pozitivan znak solidarnosti i jedinstva. Iz kontakata koje sam sa zemljama članicama imao posljednjih dana osjećam da smo bliže rješenju na temelju konsenzusa i istinske solidarnosti. Bez takve odluke, morat ću sazvati hitni sastanak Europskog vijeća već u rujnu”, rekao je Tusk u Nikoziji, gdje se nalazi u posjetu Cipru.
Europska komisija je u srijedu predložila da obvezujuće kvote za raspodjelu 120.000 azilanata, uglavnom s Bliskog istoka i Afganistana, koje se trenutačno nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj. Uz to treba raspodjeliti još 40.000 izbjeglica što je Komisija predložila još u svibnju. Riječ je o prijedlogu kojim se želi olakšati teret migrantske krize trima zemljama. Nakon toga, Komisija želi uspostavu trajnog mehanizma koji bi omogućavao da se migranti i izbjeglice koje u Europu dolaze bježeći pred ratom i siromaštvom pravedno i po određenim kriterijima distribuiraju po zemljama članicama.
Te prijedloge podržavaju Njemačka i Francuska ali im se snažno opiru neke članice srednje i istočne Europe, u prvom redu četiri zemlje Višegradske skupine (Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska). Bugarska i Rumunjska ne dijele stajalište Višegradskih zemalja, ali svoj pristanak na neki način uvjetuju time da im se odobri ulazak u schengenski prostor. Europska komisija već nekoliko godina ocjenjuje da te dvije zemlje ispunjavaju sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen, ali zapelo je na političkoj razini jer neke zemlje članice ne žele glasovati za to tvrdeći da Sofija i Bukurešt moraju ojačati vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Zapadne članice EU-a prigovaraju svojim partnerima iz srednje i istočne Europe da ne pokazuju solidarnost, iako su profitirali od solidarnosti kroz europske strukturne i kohezijske fondove.
