Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier upravo je završio posjet Kubi. No taj događaj nema samo političku nego i gospodarsku dimenziju. Od otvaranja te karipske zemlje profit očekuju i njemačke tvrtke.

Zasad na polupraznim kubanskim plažama uživaju uglavnom europski i kanadski turisti. Državljanima SAD-a je od 1963. zabranjen posjet Kubi. Politika odmrzavanja odnosa koju je pokrenuo američki predsjednik Barack Obama trebala bi otvoriti vrata i milijunima američkih turista. Ako Kongres SAD-a odobri i gospodarsko približavanje i ukine trgovački embargo, kubanska turistička industrija imat će pune ruke posla. Od tog dijela kolača žele profitirati i njemačke tvrtke. Na programu ovotjednog posjeta njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera Kubi (na slici gore) su u prvom redu bile političke teme. No to ne znači da se već uvelike ne razmišlja i o sklapanju poslova.

Kubanska vlada se već priprema na dolazak turista sa sjevera. Tu svoju šansu vide i njemačka poduzeća. Kao prateći sadržaj jednog luksuznog hotela, kubansko ministarstvo turizma je naručilo jednu konstrukciju za penjanje koja bi trebala biti dio zabavne ponude. Složena konstrukcija dolazi iz Njemačke. “To nam je i jako dobra referenca za buduće poslove. Ali mi kažemo: tko je uspio na Kubi, može uspjeti bilo gdje“, kaže bavarski poduzetnik Heinz Tretter. Svi dijelovi su dopremljeni iz Njemačke. Za Trettera je ovaj posao vrijedan 1,5 milijuna eura. Potencijale njemačkog gospodarstva cijeni i kubanski ministar turizma Manuel Marrero. “Nama su njemačke tvrtke prijeko potrebne u ovoj novoj fazi gospodarskog razvoja. Tu posebice mislim na gradnju i upravljanje hotelima ili golf klubovima”, kaže Marrero.

Iako Njemačka nikad nije prekidala diplomatske odnose s Kubom, poput SAD-a, odnosi su, pogotovo od ujedinjenja Njemačke, bili na simboličnoj razini. To se naravno odnosi i na gospodarstvo. Izvozna velesila Njemačka u Kubu je 2014. izvezla robe u vrijednosti od 190 milijuna eura, otprilike isto kao i u Sudan. Uvoz s Kube se isto tako kretao na simboličnoj razini od 30 milijuna eura. Pritom se prije svega radilo o primarnim proizvodima po kojima je Kuba poznata u Njemačkoj: šećeru, kavi, rumu i cigarama. Dosad je i američki embargo blokirao njemačke tvrtke koje su strahovale da bi im poslovi s Kubom mogli pomrsiti poslove s mnogo većim partnerom SAD-om. Kubanska vlada trenutno traži 53 ulagača za projekte diljem otoka. No još uvijek se sve kreće u okvirima planskog gospodarstva povezanog s ogromnom birokracijom. Baš kao u vrijeme procvata kubansko-(istočno)njemačke robne razmjene kada su se banane i naranče mijenjale za Wartburge (automobili iz DDR-a) i traktore. Njemački poduzetnici se nadaju da su ta vremena prošla. (DW.de)