Oko 5 mil. kućanstava u Njemačkoj u skoroj budućnosti će ostati bez prirodnog plina iz Nizozemske koji sada troše. Naime, nakon potresa koji su se dogodili 2012. godine kao posljedica proizvodnje plina i prosvjeda koji su potom uslijedili, nizozemska vlada je donijela plan prema kojem će do 2030. prestati s proizvodnjom i izvozom prirodnog plina.
U Njemačkoj će zbog toga posljedice najviše osjetiti potrošači u Sjevernoj Rajni i Vestfaliji, gdje je najveća plinska tvrtka Thyssengas već ranije planirala zbog toga nizozemski plin zamijeniti ruskim, od Gazproma. Tako je planirana izgradnja 100 km dugog plinovoda vrijednog 300 mil. eura kojim bi Thyssengasov sustav povezao s plinovodom Sjeverni tok.
Međutim, 2016. francuska tvrtka EdF i nizozemski fond DIF su postali vlasnici Thyssengasa pa su ti planovi promijenjeni jer novi vlasnici podržavaju europsku politiku smanjenja energetske ovisnosti o Rusiji. Tako sada i Thyssengas razmatra mogućnost kupnje ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a ili Perzijskog zaljeva. U tom bi slučaju LNG dolazio na terminal u belgijskoj luci Zebrugge i preko Nizozemske stizao u Njemačku.
Za to je potrebno sagraditi 220 km plinovoda Zeelink koji će stajati 600 mil. eura, dvostruko skuplje od povezivanja sa Sjevernim tokom, javlja ruski portal ‘Sputnik News’.
